Polarni medvjedi na Svalbardu ostali su u dobroj fizičkoj kondiciji uprkos brzom gubitku svog glavnog staništa – morskog leda – pokazuje nova studija. Iako su naučnici očekivali da će medvjedi postati mršaviji jer klimatske promjene otežavaju lov na foke, rezultati su bili iznenađujući.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Nakon početnog pada tjelesne mase sredinom devedesetih godina, od oko 2000. zabilježen je porast tjelesne mase i kod mužjaka i kod ženki, i to uprkos nastavku ubrzanog topljenja morskog leda. Ovi nalazi razlikuju se od rezultata istraživanja drugih populacija polarnih medvjeda širom Arktika, gdje se gubitak leda već negativno odražava na njihovo stanje.

Istraživači smatraju da su se medvjedi na Svalbardu prilagodili promjenama tako što su počeli koristiti druge izvore hrane. Sve češće love irvase, hrane se leševima morževa i koriste povećanu brojnost nekih vrsta foka, dok tokom ljeta konzumiraju i ptičja jaja te manje ptice.

Barencovo more oko Svalbarda zagrijava se i do dva stepena Celzijusa po deceniji i gubi morski led brže nego bilo koji drugi region u kojem žive polarni medvjedi. U studiji su analizirani podaci iz 1.188 mjerenja na 770 odraslih jedinki, prikupljenih između 1992. i 2019. godine. Iako se broj dana bez leda povećao za oko 100 godišnje, indeks tjelesnog sastava, koji pokazuje rezerve masti, porastao je nakon 2000. godine.

Jedan od autora studije istakao je da je ovakav trend bio neočekivan, ali da zasad nema alarmantnih pokazatelja kada je riječ o reprodukciji i preživljavanju mladunaca. Ipak, upozoreno je da je ova otpornost vjerovatno privremena i da će se stanje medvjeda s vremenom pogoršati ako se gubitak morskog leda nastavi.

Naučnici naglašavaju da studija pokazuje koliko se različite populacije polarnih medvjeda mogu razlikovati u reakciji na klimatske promjene. Iako se medvjedi na Svalbardu zasad uspješno prilagođavaju, morski led i dalje ostaje ključan za njihov dugoročni opstanak.