Analize mljekarske industrije pokazale da je za investiciju u proizvodnju UHT mlijeka u Crnoj Gori i minimalnu održivost potrebna dnevna prodaja od 40 hiljada litara

Foto: Ilustracija/Pixabay

Ministarstvo će snositi troškove transporta i prerade viškova iz posebne mjere agrobudžeta, troškove će znati nakon javnog poziva

Ministarstvo poljoprivrede i Mljekara “Lazine” danas bi trebalo da saznaju da li će biti moguće poslati viškove mlijeka iz Crne Gore u Srbiju na preradu i pakovanje u UHT dugotrajno mlijeko u tetrapaku. Od toga će zavisiti i da li će i kada biti normalizovan otkup mlijeka od domaćih farmera, saznaju “Vijesti”.

Srbija je uvela zabranu uvoza mlijeka kako bi zaštitila svoje domaće proizvođače. Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore se na sastanku u ponedjeljak obavezalo da će obezbijediti dozvolu za formalni izvoz mlijeka iz Crne Gore u Srbiju na preradu za UHT i pakovanje i kasnije povratak u Crnu Goru.

Ministarstvo se na sastanku obavezalo da će snositi troškove transporta i obrade mlijeka, dok će “Lazine” dati svoju ambalažu za tetrapak.

Iz Ministarstva su “Vijestima” kazali da u Agrobudžetu za 2026. godinu postoji novac za mjeru tržišnih intervencija i otkupa viškova, a ona iznosi 250 hiljada eura.

“U okviru Agrobudžeta predviđena je mjera namijenjena tržišnim intervencijama u situacijama kada dođe do povećanja količina određene poljoprivredne proizvodnje. Na osnovu inicijative udruženja proizvođača i prerađivača stekli su se uslovi za aktiviranje ove mjere, s ciljem prevazilaženja trenutnog zastoja u otkupu i povlačenja tržišnih viškova mlijeka. Kada je riječ o troškovima izvoza i prerade, oni će biti preciznije definisani u narednom periodu, u okviru pomenute mjere i u skladu sa raspoloživim sredstvima Agrobudžeta, uz jasno utvrđene kriterijume”, naveli su “Vijestima” iz ovog Ministarstva.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG) i direktor mljekare “Lazine” Milutin Đuranović kazao je “Vijestima” da su juče sa Ministarstvom imali razgovore oko tehničkih detalja, ali da danas očekuju da li će vlasti u Srbiji dozvoliti privremeni izvoz i preradu viškova mlijeka iz Crne Gore u dugotrajno UHT i kasnije povratak u Crnu Goru.

“Prerada viškova mlijeka u dugotrajno UHT je jedna od mogućnosti kako da se riješimo trenutkog viška. Svoju liniju za proizvodnju i pakovanje UHT mlijeka nekada je imala mljekara ‘Zora’ iz Berana, koja je bankrotirala, a i njena oprema je bila zastarjela. Analize koje smo radili u mljekarskoj industriji pokazuju da bi ta proizvodnja bila minimalno održiva, moralo bi da se preradi dnevno najmanje 40 hiljada litara mlijeka. To je više od trenutne ukupne proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori, a nemoguće je garantovati prodaju tolike količine. Tako da je prerada i pakovanje u Srbiji mjera koja je dobra za viškove mlijeka koji se sezonski javljaju na početku proljeća, zatim tokom septembra i oktobra i djelimično tokom decembra i januara zbog posta”, kazao je Đuranović “Vijestima”.

On očekuje pozitivnu vijest od vlasti u Srbiji, kako bi već 2. maja mogli normalizovati otkup mlijeka. Mljekare su od četvrtka prošle sedmice ograničile otkup od farmera koji proizvode manje od sto litara mlijeka dnevno, jer su njihove hladnjače kao i hladnjače i skladišta trgovaca bila prepuna. Ovim je prekinut otkup mlijeka od oko 400 farmera, odnosno malih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.

Na pitanje kako će slanje viškova na preradu u Srbiju biti finansirano, Đuranović je kazao da postoji mjera u agrobudžetu za uticaj na tržište i otkup viškova, kao i da Ministarstvo narednih dana treba da raspiše poziv za tu mjeru za koju će se njegova kompanija javiti.

Iz Ministarstva poljoprivrede su “Vijestima” kazali da u cilju dugoročnog rješavanja problema, preporučuju dalje jačanje kapaciteta prerade mlijeka kroz korišćenje dostupnih IPARD sredstava.

“U prethodnom periodu zabilježen je rast stočnog fonda, prije svega zahvaljujući uvozu kvalitetnih rasnih grla i unapređenju genetike, što je dovelo do povećanja ukupne proizvodnje mlijeka. To je upravo pokazatelj uspješnosti mjera koje Ministarstvo sprovodi u prethodnom periodu. Upravo iz tog razloga, neophodno je paralelno razvijati i kapacitete za preradu i plasman, kako bi se obezbijedila stabilnost tržišta i održivost domaće proizvodnje”, naveli su iz Ministarstva.

Poziv za kupovinu domaćeg počeo da smanjuje zalihe

Poziv da se kupuju domaći mliječni proizvodi, naročito jogurt, da bi se smanjile zalihe kod mljekara i trgovaca i na taj način omogućila normalizacija otkupa, dao je određeni rezultat jer su zalihe počele postepeno da se smanjuju.

“Dnevna prosječna proizvodnja mlijeka kod farmera u Crnoj Gori je manja od 40 hiljada litara. U jednom trenutku prošle sedmice imali smo viškove u skladištima u mliječnim proizvodima, najviše u jogurtu, od oko 200 hiljada litara. Zbog toga sam rekao da bismo se svih viškova oslobodili za dan i po kada bi svako domaćinstvo kupilo po litar jogurta”, kazao je Đuranović.

On je kazao da su u saradnji sa trgovcima na jogurt smanjili svoju zaradu na minimum, a trgovci svoju maržu kako bi što prije prodali zalihe.

“I poziv na kupovinu domaćeg i smanjenje cijena uticali su na povećanje prodaje i postepeno smanjenje viškova. Nadam se da će kupovina domaćeg ne samo mlijeka već i ostalih poljoprivrednih proizvoda biti uobičajena kod naših potrošača, jer je to veoma važno za očuvanje poljoprivrede i domaće ekonomije”, kazao je Đuranović.