Ministar pravde Bojan Božović sinoć je, u emisiji Slobodna zona na Prvoj televiziji, kazao da danas postoji potpuno drugačiji zakonodavni okvir, a da se očekuju i izmjene Zakonika o krivičnom postupku.

Foto: Vlada Crne Gore/Bojan Gnjidić

„Očekujemo i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Još uvijek nemamo specijalni sud jer smo u ovom trenutku fokusirani na pitanja koja se tiču za zatvaranje poglavlja. Crna Gora dosta žurno dostavlja zakonske tekstove pa smo predložili da u četvrtom kvartalu Vlada usvoji odluku o specijalnom sudu. S tim u vezi, važna je bila i naša inicijativa ove nedjelje, a odnosila se na zakon o sudovima. On je izazvao nedoumice na Žaljbaku i postavio pitanje zašto se gasi sud u Žabljaku – jednostavno spajamo dva suda da bismo imali funkcionalna vijeća“, naveo je ministar.

Dodao je da su na djelu i prigovori Evropske komisije zbog mnoštva sudova.

„Mi ipak osluškujemo glas javnosti. Prirodno je da građani pitaju zašto je neko pušten ili ne. Uvijek poštujem pretpostavku nevinosti, ali moramo konstatovati da je Crna Gora jedina država u regionu koja ima presudu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda“, naveo je Božović.

Dodao je da mi nismo anglosaksonski sistem prava.

„Ipak, s druge strane, moramo konstatovati da danas imamo mnogo veći broj završenih predmeta. Imali smo pravosnažnu presudu gdje je Apelacioni sud donio jednoj OKG dosta strožu sankciju nego Viši sud. Vidjećemo šta će biti sa brojnim procesima, ali želim da kažem da imamo žive postupke i žive procese. Niko više ne drži neke predmete po strani niti je sa tog aspekta imun. Postupci traju pa traju onom dinamikom kojom dozvoljavaju ljudski i zakonski kapaciteti“, naveo je Božović.

Dodao je da je pitanje da li naše sudije mogu da završe složene slučajeve za tri godine bez opasnosti da osumnjičeni izađu iz pritvora.

„Mi radimo na tome da obezbijedimo bolje zakonske uslove. Da opasnost od opstrukcija bude manja i da se uvede balans. Uspostavili smo komunikaciju sa advokatskom komorom. Negdje pokušavamo da oslušnemo potrebe svih i da djelujemo a da pravda bude dostižna“, naveo je Božović.

Dodao je da u sudu postoji značajno više sudija nego što je bilo prije nekoliko godina.

„Ja ću podsjetiti da smo promijenili gotovo polovinu državnih tužilaca. Neki su u penziji, neki su odlučili da prestanu da rade, protiv nekih se vode postupci. Isto je sa sudijama. Sada imamo 250 sudija. Pričam o svim redovnim sudovima. Svi ti sudovi su sa dominantno mlađom garniturom. To su prije svega ljudi koji su stasavali u sudu i poznaju dobro moderne tehnologije. Mi smo već uveli jedan novi softver u naš sistem koji će biti značajan alat sudijama prilikom sublimiranja sudske prakse i ubrzaće postupak. To je po ugledu na najmodernije države gdje nemate gubljenje vremena na klasične zapisnike i vođenje postupka. Sistem sublimira neke stvari za koje je do sad bio potreban ljudski faktor“, naveo je Božović.

Dodaje da stiže nova generacije ljudi koja stiže da odgovori broju zahtjeva.

„Nisam zagovornik teze da stalno treba da hrlimo mlađim generacijama. Dobro je da imamo kombinaciju svega toga. Ali, nepovjerenje, nagomilano nezadovoljstvo prema pravosuđu je toliko veliko da ne može preko noći da se promijeni, a mi treba da radimo. Specijalno državno tužilaštvo se konačno seli u staru zgradu Vlade. Nekoliko godina je trebalo za adaptaciju. Sigurno se sjećate da je 1988. godine izgrađena poslednja zgrada u Crnoj Gori namjenski za sud. Mislim da treba da radimo zajedno na tome da podižemo kapacitete. Dobili smo konačno UT uslove za pravosudni kvart na Starom Aerodromu, to će završavati nove Vlade. Na kraju krajeva i materijalni status smo značajno popravili“, naveo je on.

Dodao je da nije svaki predmet isti, a da neki predmet može biti neuporedivo teži od nekih drugih.

„Prosto hoću da kažem da je jako važno da nastavimo komunikaciju sa Briselom jer bez njih po tom pitanju ne možemo djelovati jer će se to protumačiti kao politički udar na pravosuđe. A onda oni najčasniji ne mogu ostati tu, a oni koji treba da potpadnu u tu grupu će se braniti uticajem politike. Mislim da se i tu stvari mijenjaju, a mi imamo jasnu praksu. Kad se pokrene postupak protiv sudije ili tužioca taj automatski biva suspendovan. Ne čeka se pravosnažnost presuda. Djeluje se automatski. Mi smo novi zakon poslali opet Briselu, odnosno u komunikaciji smo sa njima. Bilo je tu brojnih sugestija i moramo nastaviti da radimo kao Vlada. Ne smijemo ocjenjivati rad sudija, ali moramo otkrivati izvore prava. Jednostavno djelujemo svi na jedan jak i transparentan način. Zato pozdravljam djelovanje institucija“, naveo je Božović.

Dodao je da će se vidjeti šta će se pokazati, ali želi da kaže da je dobro da se na taj način djeluje.

„Žalosna je činjenica da najveći broj tih informacija dobijamo preko SKY prepiski. Žalosno je da tek na osnovu toga možemo da vidimo šta se događalo“, naveo je on.

Dodao je da izgleda tužno kada čuje optužbe advokata i pritvorenih lica koji su apelovali na njega da utiče na broj pritvorenih.

„Ja mislim da od tolikog broja pritvorenih nemamo koristi. Mislim da je potrebno obezbijediti prisustvo drugim sredstvima. Kod nas je pritvor percipiran sa kaznom govoreći da je to – to, a da kad neko izađe iz pritvora da je maltene odmah slobodan. Zato vjerujem da sud postupa na taj način“, naveo je Božović.

Javnost, dodaje, šta njemu znači 2, 3 ili 5 miliona da ostavi jer kao nije pošteno zaradio, a zato se dođe u situaciju da ljudi budu pritvoreni iako postoje druge mjere i mehanizmi.

„Potrebno je stvarati percepciju da je to očekivano i da stvaramo uslove za bolji Istražni zatvor. Imamo 700 lica u Istrazi. Mi moramo raditi na jačanju tih infrastrukturnih aktivnosti i objekata. To vjerovatno znači novu zgradu Istražnog zatvora u Spužu i bolje uslove za pritvorena i zatvorena lica“, naveo je Božović.

A govoreći o slučaju bjekstva kriminalca Miloša Medenice koji se, navodno, oglašava preko određenog naloga na društvenoj mreži X, Božović je kazao da nijednom pripadniku bezbjednosnog sektora nije drago što se to dogodilo i prirodno je da osjećaj nezadovoljstva i nesigurnosti provijava i da se osjeća.

„Niko ne može reći da to nije tako. Slučaj o kom govorimo pokazuje ozbiljne ranjivosti i probleme unutar sistema, a to pokazuje da mi živimo novu realnost koja pokazuje sve manjkavosti. Sjetićete se i mnogo brutalnijih stvari koje su se desile, a tada nije bilo ni interneta, ni društevnih mreža ni vještačke inteligencije. Odnos prema vlastima je drugačija i zato moramo biti prizemniji i pristupačniji. Dobro ste detektovali. Naša ozbiljna opasnost, ne samo zbog ovog slučaja, otvara pitanje šta će se dešavati za godinu dana. Govorim o zloupotrebama i upotrebi informatičkih aktivnosti u svim porama našeg društva. Mi imamo ogroman stepen nasilja na brojnim društvenim mrežama, ne samo prema javnim licima. Tu se ipak ne zadire u prava već i porodica i najbližih i sve ostalo. Druga percepcija je – šta ćemo sa djecom koja su izložena brojnim stvarima? A kako se približava izborni proces to je sve podgrijano“, naveo je on.

A komentarišući navode da Medenica iznosi povjerljive podatke, Božović navodi da je sistem definitivno zakazao.

„Ja prvo kroz ovaj slučaj sam pokušavao da budemo spona između bezbjednosnog sektora i pravosuđa. U javnosti je bilo dosta reakcija, ali je i to nova realnost. Nekad je bilo nezamislivo da ljudi iz različitih institucija i iz iste vlasti imaju različita mišljenja i gledišta. I to i nije loše. Donijelo je neke druge pomake a oni su sledeći. Nabavka opreme koja je policiji nedostajala je u toku. Neko drugi je godinama trebalo to da nabavi, sada to radimo zajedno. Mislim da nakon ovih stvari koje radimo da možemo lakše detektovati individualnu odgovornost. A teško je o tome govoriti kada imate anomalije i propuste u zakonskim i podzakonskim aktima“, naveo je Božović.

Božović je naveo da su sve procedure vezane za zakon o Ustavnom sudu usaglašene i sa Evropskom i Venecijanskom komisijom.

„Podsjetiću sledeće – zašto smo to predložili? Imali smo ustavnu krizu oko penzionisanja odnosno prestanka funkcije za sutkinju Đuranović. Onda dolazi do potpisivanja sporazuma između premijera i opozicije da se uputi pismo Venecijanskoj komisiji i da se kroz taj ugovor mi usaglasimo da ćemo sve preporuke Venecijanske komisije uvažiti“, naveo je Božović, na šta voditelj Dražen Živković podsjeća ko iz Crne Gore sjedi u Venecijanskoj komisiji.

Pismo je, dodao je Božović, dobijeno sa četiri preporuke i odnose se na četiri izmjena u zakonu o Ustavnom sudu.

„Isti sudija ne može odlučivati sam o sebi. To su bile 3-4 preporuke. Sve one su bile predmet razgovora na radnoj grupi. A na radnoj grupi su bili predsjednica sadašnja Ustavnog suda, ili zamjenik takođe sudija Ustavnog suda i ministarstvo pravde. Tražili smo predstavnike parlamentarne većine i opozicije. Imali smo samo predstavnike većine i predstavnika NVO odnosno Teu Gorjanc Prelević. Preporuka se odnosila i na trajanje mandata sudija Ustavnog suda. Još zakonom o Ustavnom sudu iz 2015. čak i ako se ne izabere ustavni sudija, mandat se može produžiti na godinu dana“, naveo je Božović.

Dodao je i da je Crna Gora mala zemlja, ali da su potrebni stroži kriterijumi jer bi mogućnost političke trgovine bila manja.

„Moramo reći da je teško očekivati da kada uđete u skupštinski proces nema politike. Ako se odlučuje neka se odlučuje o najboljima. Volio bih da građani znaju – mnogo se veća sijenka stvara oko tog procesa. Imam jednu naviku da se srijećem kad god sam u Skupštini sa predsjednikom Skupštine. Pretrčimo teme koje mislimo da su važne, a građani nemaju svijest i misle da je taj proces toliko zatvoren gdje sve mora da prođe političku procjenu. Mi više sjedimo i govorimo – samo da se završi taj proces“, naveo je on.

Dodao je da je jako važan dijalog između političara, pogotovo po pitanju sudija Ustavnog suda, i misli da su dobro uradili kada su izabrali sudiju Nikolu Mugošu.

„Bila su različita stanovišta. Predočena su imena bez pompi i kamera. Jedan dio poslaničkih klubova je bio prisutan i taj proces je odblokiran. Samo treba više da razgovaramo. Ja ne bježim od dijaloga. Da pojednostavimo zbog čega smo došli sa nekim rješenjem, a ne sa nekim drugim“, naveo je on.

Božović je dodao da je postojao pritisak međunarodnih partnera da se izabere direktor ASK-a.

„Savjet njega bira, a savjet bira Skupština. Oni kad su savjet izabrali više nisu imali nadležnost nikakvu. A izbor se vrši sa najmanje četiri pozitivna glasa. Mislim da treba da razmislimo o tim stvarima pogotovo jer smo mala sredina. Imamo ograničen broj ljudi i resursa. Imali ste nekoliko kvalitetnih kandidata. Imamo tri neuspjela oglasa. Prvi ljudi koji su nam se javili mogu da obnašaju ozbiljne funkcije na nekim drugim mjestima ali mi možemo da ocijenimo da to nije to za članove. Onda moramo da vidimo na koji način dalje da reagujemo i djelujemo dalje. Moramo da djelujemo korak po korak ali ovaj mehanizam vjerovatno treba dobro razmotriti“, naveo je Božović.

Dodao je da ne želi da se iko osjeća kao izolovano ostrvo.

„Postavlja se pitanje ko bira, ko imenuje i ko vrši nadzor. Ja sam za to da politikanstva bude što manje u institucijama. Postoje institucije koje ne trpe politička djelovanja ali nijedna institucija ne može da istrpi to da postoji neka protivteža i da kaže – čekaj, razmislimo malo. Mislim da je Skupština bila jeste i mora da bude najvažnija institucija u Crnoj Gori. Moja je obaveza da se pojavim pred odborima i pred Skupštinom. Baš kao što sam kolegama poslanicima govorio – odredba o sudijama je tu da ni oni ne mogu da rade kako oni žele“, naveo je on.

A govoreći o političkoj sceni u Crnoj Gori nakon izlaska DNP-a iz Vlade, Božović je kazao da je to i realno jer je veliki broj političkih subjekata podržavao Vladu.

„Potpuno je prirodno da kada imate toliki broj subjekata da imate razmimoilaženja. Prirodno je i da u jednom subjektu imate više različitih stavova. Važno je da kažemo da postoje zajedničke sadržajne vrijednosti koje objedinjavaju političke subjekte. Oni se prije svega odnose na zajedničku namjeru da završimo evropske integracije, ali i poboljšanje evropskog standarda. Je li sve idealno? Nije. Jesmo li greške pravili? Jesmo. Ali su rađene i dobre stvari“, naveo je on dodajući da to isto važi i za bivše članove parlamentarne većine.

Pohvalio je saradnju na Vladi sa kolegama Milunom Zogovićem i Majom Vukićević.

„Njihovi rezultati su bili mjerljivi i to svi moramo da pozdravimo. Pričam o konkretnim rezultatima i zato mi je žao. Nedostatak je u odnosu na njih, ali je naravno i odluka. Nije moje da se tu miješam i da učim, ali i kao dio Vlade i kao sposobni i profesionalni ljudi nisu ostali kao dio te Vlade. Politički život se nastavlja, mislim da postižemo rezultate, dobro je što imamo predstavnike različitih nacija i vjera i to jeste Crna Gora. Imamo situacije koje su bile nezamislive. Predsjednik Skupštine je iz NSD-a, DNP je bio u Vladi. To su građani željeli kroz glasove i to se reflektuje. Vidjećemo šta se dogoditi 2027. godine i tu će se svaki subjekt izmjeriti“, naveo je Božović.

Dodao je da je isto rekao i Milanu Kneževiću sa kojim ima profesionalnu i ličnu komunikaciju.

„Mi smo kao društvo premali i mislim da imamo pretjerani broj podjela nevezano od toga da li govorimo o opoziciji ili vlasti. Mi kao društvo to ne možemo da trpimo. Ako smo se usaglasili da imamo zajednički cilj, a maltene 81 poslanik je za evropske integracije, i da imamo zajedničke vrijednosti a to je borba protiv korupcije i kriminala, da ovu državu oblikujemo na način da se niko neće smatrati diskriminisanim, da razmišlja može li da ode u crkvu a da izgubi posao ili džamiju – čekaj da vidimo šta se ovdje radi. Mislim da nemamo puno resursa i da treba da nađemo više kohezivnih faktora. Dobro je da ćemo dosta relaksiranije čekati 2027. godinu jer su građani navikli na promjene. Navikli su na izborne procese. Vjerujem u snagu političkog subjekta čiji sam dio a to je PES ali građani to najbolje pokazuju“, naveo je on.

Dodao je da postoje postupci koji se danas vode protiv ministara, da se vode postupci, i napomenuo da svako svoj posao treba da radi.

„Svaka regresija i nazadovanje bi nas skupo i preskupo koštalo“, naveo je on.