Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda Crne Gore u 2025. godini dostigla je 1,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 8,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ali struktura razmjene i dalje pokazuje snažnu zavisnost od uvoza i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji iznosi svega 9,94 odsto, pokazuju podaci koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede MPŠV.

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Crna Gora je tokom 2025. godine ostvarila ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda od 106,2 miliona eura, što je tek neznatan rast od 0,8 odsto u odnosu na 2024. godinu. Istovremeno, uvoz je porastao znatno brže, za 9,6 odsto, na 1,07 milijardi eura, čime je deficit u agrarnoj trgovini dodatno produbljen.

„Iako bilježimo blagi rast izvoza, struktura razmjene jasno pokazuje da domaća proizvodnja i dalje ne može da odgovori na potrebe tržišta“, navodi se u izvještaju zasnovanog na podacima MONSTAT-a.

Podaci pokazuju da u spoljnotrgovinskoj razmjeni i dalje dominira region. Srbija je ubjedljivo najveći partner, u nju je plasirano 42 odsto ukupnog izvoza, dok iz te zemlje dolazi čak 35,1 odsto ukupnog uvoza.

Slijede Bosna i Hercegovina, Kosovo i zemlje Evropske unije poput Italije, Njemačke i Hrvatske, koje zajedno čine značajne tokove razmjene.

„Crna Gora ima izraženu zavisnost od uvoza hrane, posebno iz regiona. To je stabilno tržišno rješenje kratkoročno, ali dugoročno stvara pritisak na domaću proizvodnju“, navodi se u ocjenama koje prate izvještaj.

Struktura izvoza pokazuje visoku koncentraciju u nekoliko kategorija. Najveći udio ima sušeno i dimljeno meso sa 27,6 odsto ukupnog izvoza, zatim jaka alkoholna pića (23,3 odsto) i vino (12,5 odsto).

Značajne stavke su i prerađevine od mesa, voće, povrće i pivo, dok su ostale kategorije pojedinačno znatno manje zastupljene.

Posebno se ističe rast izvoza prerađevina od mesa, koji je u 2025. godini porastao za 9,2 odsto, kao i jakih alkoholnih pića.

Foto: Printscreen
S druge strane, u strukturi uvoza dominira meso sa 14,8 odsto ukupne vrijednosti, zatim razni prehrambeni proizvodi, proizvodi od žitarica, mlijeko i mliječni proizvodi, kao i gazirana pića.

Ukupno, samo uvoz mesa u 2025. godini premašio je 158 miliona eura, što ga čini pojedinačno najvećom uvoznom kategorijom.

U periodu 2022 – 2025. godine ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda porasla je za više od 60 odsto, ali rast izvoza nije pratio tempo rasta uvoza.

Dok je izvoz u tom periodu porastao sa 66,9 na 106,2 miliona eura, uvoz je skočio sa 799 na više od milijardu eura.

„Pokrivenost uvoza izvozom ispod 10 odsto pokazuje strukturni problem koji se ne rješava samo rastom proizvodnje, već i jačanjem konkurentnosti i izvozne orijentacije“, navodi se u analizi.

Iako podaci za 2025. godinu pokazuju nominalni rast spoljnotrgovinske razmjene, ključni strukturni pokazatelji ostaju nepovoljni, visok uvoz, niska pokrivenost i ograničena diversifikacija izvoza.

Bez jačanja domaće proizvodnje i veće dodate vrijednosti, Crna Gora će, prema ovim trendovima, i dalje ostati snažno zavisna od uvoza hrane.