Zbog zastupljenosti neprepoznavanja i umanjivanja nasilja, kako kod građana/ki, tako i kod predstavnika institucija zaduženih za zaštitu žena od nasilja, ženama je dodatno otežano da se izbore sa nasiljem.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Efikasna primjena zakona ključna je za borbu protiv nasilja nad ženama, kazali su iz Sigurne ženske kuće (SŽK) i istakli da bi strožijim kažnjavanjem nasilnika bila poslata jasna poruka da država štiti žrtve nasilja u porodici.

Iz SŽK su agenciji MINA rekli da je u njihovom skloništusredinom maja boravilo 13 osoba, a da su tu utočište od početka godine pronašle 33 osobe.

- Od početka godine SŽK se za pomoć i podršku obratilo 160 osoba, što je na proslogodišnjem nivou - naveli su iz te nevladine organizacije.

Kako su kazali iz SŽK, ženama sa iskustvom nasilja pruženo je inicijalno savjetovanje putem telefona, obavljen je i veliki broj razgovora u kancelariji, pružana je i psihološka i pravna pomoć, medijacija i usluga povjerljivog lica.

Pojasnili su da žene koje su preživjele partnersko nasilje najčešće traže pomoć zbog potrebe za psihološkom i pravnom podrškom, kao i smještajem u skloništu.

- One se suočavaju s nizom izazova koji obuhvataju različite aspekte njihovih života - istakli su iz SŽK.

Naveli su da pravna podrška koju traže često podrazumijeva pisanje podnesaka za razvod braka, rješavanje pitanja starateljstva nad djecom, podjelu imovine, kao i zastupanje tokom sudskih postupaka.

- S druge strane, psihološka pomoć odnosi se na podršku u procesu osnaživanja, kako bi žene mogle povratiti svoje potencijale i s većom snagom prevazići težak period prekida nasilnog odnosa - dodali su iz SŽK.

Naglasili su da im se neke žene obraćaju i za pomoć zbog neadekvatnog postupanja institucija, tražeći podršku i angažmanSŽK u tim slučajevima.

Kako su kazali iz SŽK, u odnosu na ranije godine bilježe i veći broj prijava onlajn /online/ i seksualnog nasilja.

Na pitanje šta bi država i nadležne institucije morale hitno da unaprijede kako bi se smanjilo nasilje nad ženama i spriječili najteži ishodi (femicid), iz SŽK su odgovorili da je efikasna i efektivna primjena zakona ključna.

- Uprkos tome što postoje zakoni od zaštite od nasilja u porodici koji predviđaju adekvatne kazne za nasilje nad ženama, u praksi je situacija takva da se najčešće izriču minimalne kazne. Strožijim kažnjavanjem počinioca nasilja, bi poslali jasnu poruku da država štiti žene žrtve nasilja u porodici - poručili su iz SŽK.

Upitani kako ocjenjuju reakciju institucija na prijave nasilja, iz SŽK su odgovorili da posljednjih godina država preduzima značajne korake za unapređenje pružanja pomoći i podrške ženema sa iskustvom nasilja, pa se generalno može zaključiti da je sistem efikasniji nego ranije.

- Međutim, i dalje postoje mnogi nedostaci koji otežavaju ženama da dobiju adekvatnu zaštitu - naglasili su iz SŽK.

Dodali su da u okviru rada i pružanja usluge povjerljivog lica imaju priliku da kontinuirano prate rad institucija sistema koje pružaju zaštitu ženama žrtvama nasilja.

- Možemo da podijelimo iskustvo naših klijentkinja koje se osjećaju uplašeno i nezaštićeno tokom procesa koji se vode u institucijama. Pomenuta osjećanja nekada su rezultat neadekvatnog postupanja i poruka koju dobiju od samih zaposlenih u institucijama zaštite, a isti produbljuju osjećaj bespomoćnosti - kazali su iz SŽK.

Rekli su da je veoma važno da rad zaposlenih u institucijama sistema zaštite ne bude fokusiran na procjenu kvaliteta ličnosti same žrtve nasilja, već na razumijevanje i sankcionisanje nasilja.

Kako su naveli iz SŽK, uticaj patrijarhata na rad zaposlenih u institucijama koje se bave slučajevima nasilja nad ženama u Crnoj Gori je duboko ukorijenjen i predstavlja značajan faktor u tome kako te institucije reaguju na prijave nasilja.

- Zaposleni u institucijama (policija, centri za socijalni rad, sudovi) mogu nesvjesno ili svjesno internalizovati te norme, što utiče na njihov pristup prema nasilju nad ženama - rekli su iz SŽK.

Smatraju da to može doprinositi minimiziranju ozbiljnosti nasilja, okrivljavanju žrtve, pritisku na ženu da ostane u vezi, podcjenjivanju rizika, nedovoljnoj empatiji i podršci žrtvama i na kraju blagim kaznama za počinioce nasilja.

Iz SŽK su rekli da su žene u Crnoj Gori danas u većoj mjeri spremne da prijave nasilje, nego na primjer prije deset godina.

- Ali i dalje je prisutan patrijarhat utemeljen na kontroli i distribuciji moći, koji kao takav doprinosi nasilju nad ženama i otežava borbu protiv istog - kazali su iz SŽK.

Prema njihovim riječima, veliki dio građana smatra porodicu za najvrjedniju zajednicu koju treba sačuvati po svaku cijenu i da žena treba i nešto da se žrtvuje da bi je sačuvala.

- Zbog zastupljenosti neprepoznavanja i umanjivanja nasilja, kako kod građana/ki, tako i kod predstavnika institucija zaduženih za zaštitu žena od nasilja, ženama je dodatno otežano da se izbore sa nasiljem - istakli su iz SŽK.

Naveli su da su najveće prepreke za napuštanje nasilnog partnera - strah od nasilnika, ekonomska zavisnost i stid ikrivica.

- Nadalje, u velikoj mjeri tome doprinosi i nedostatak podrške od primarne porodice, nada da će se nasilnik promijeniti, izolacija i neizvjesnost koja je čeka kada započne novi život sa djecom - kazali su iz SŽK.