Crna Gora je od 2015. do 2025. godine zabilježila značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), ali je u posljednjih pet godina uočljiv nedostatak produktivnih investicija koje stvaraju dugoročnu dodatnu vrijednost za crnogorsku ekonomiju i društvo.

 

Foto: PR Centar

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja trendova kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025, a koju je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora, mr Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da je Crna Gora od 2015. do 2025. zabilježila godine značajan priliv SDI.

„Međutim, u posljednjih pet godina uočljiv je nedostatak produktivnih stranih investicija koje kreiraju dugoročne dodatne vrijednosti za cjelokupnu crnogorsku ekonomiju i društvo“, navela je Nikolić Vučinić.

Pojasnila je da je to bio jedan od povoda da se pripremi sveobuhvatan izvještaj o trendovima kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine, koji će pored brojki obuhvatiti društvene, političke, geopolitičke i globalne izazove, odnosno okolnosti koje su uticale na priliv SDI u posmatranom periodu.

„Promjene u obimu i strukturi SDI rezultat su kombinacije eksternih i internih faktora. Globalna dešavanja – pandemija COVID-19, energetska kriza, rat u Ukrajini, inflacija i usporavanje ekonomija – usmjerila su investitore ka nekretninama, kao sigurnijem obliku ulaganja. To je dovelo do rasta cijena prodaje i zakupa, uz negativan uticaj na životni standard i konkurentnost, posebno u turizmu“, rekla je Nikolić Vučinić.

Ukazala je da, iako su ovi tokovi kratkoročno povećali javne prihode, njihova dugoročna održivost ostaje ograničena.

„Povećana neizvjesnost dodatno je uticala na oprez investitora i pad produktivnih ulaganja, dok su pojedini sporovi s investitorima, potencijalne arbitraže i obustava projekata u fazi realizacije dodatno uticali na percepciju investicionog ambijenta“, rekla je Nikolić Vučinić.

Smatra da iznesena zapažanja, ali i vrijedna iskustva koja su stečena u protekloj deceniji, mogu poslužiti kao osnov za kreiranje politika i odluka koje će pomoći da Crna Gora privuče, ali i zadrži kredibilne strane investitore.

„Ono što je primjetno već neki duži period to je pad produktivnih investicija. Tako ako posmatramo 2015, kao početnu godinu, tada su produktivne investicije iznosile skoro polovinu ukupnih SDI, da bi deceniju kasnije njihov udio bio svega 13 odsto“, navela je Nikolić Vučinić.

Pojasnila je da su ove investicije od izuzetne važnosti, jer stvaraju nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta, donose nova znanja i praksa i tako Crna Gora napreduje.

„Sa druge strane imamo investicije u nekretnine, koje su 2015. godine 18 odsto da bi 2025. godine njihova vrijednost bila skoro polovinu ukupnih SDI. Ovaj trend rasta ulaganja u nekretnine naročito je vidljiv u posljednjih pet godina“, rekla je Nikolić Vučinić.

Govoreći o ključnim preporukama iz izvjeeštaja, Nikolić Vučinić je istakla da stabilno i predvidljivo okruženje i digatilizovana javna uprava predstavljaju preduslov za privlačenje stranih investicija

„Potrebno je aktivno raditi na promjeni strukture stranih investicija, jer je neophodna dalja diverzifikacija ekonomije, kao i okretanje ka sektorima veće dodate vrijednosti, poput IT-ja i tehnološki naprednih industrija, koje generišu visokoproduktivne proizvode i usluge. Takođe, potrebno je i unaprijediti statistiku SDI, naročito u djelu koji se odnosi na porijeklo kapitala jer jedino na taj način donosioci odluka će moći da kreiraju politike“, rekla je Nikolić Vučinić.

Ekonomski analitičar i autor publikacije, mr Mirza Mulešković kazao je da izvještaj obuhvata sveobuhvatnu analizu dostupnih podataka, izvještaja i ostalih materijala koji se odnose na strane direktne investicije u Crnoj Gori, navodeći da su korišćeni podaci Centralne banke Crne Gore i MONSTAT-a, kao zvaničnih proizvođača statistike u Crnoj Gori, ali i baze podataka Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije.

„Metodološki, izvještaj je podijeljen na nekoliko tematskih cjelina – od tokova i strukture stranih direktnih investicija, preko njihovog učešća u BDP-u, regionalnog poređenja, do analize zemalja iz kojih Crna Gora privlači najveći iznos investicija. Osim toga, izvještaj daje pregled najvećih stranih investicionih projekata u oblastima koje su prepoznate kao razvojni potencijal, prije svega turizmu i energetici“, rekao je Mulešković.

Govoreći o regionalnoj utakmici u privlačenju stranih direktnih investicija, Mulešković je kazao da su prema podacima Svjetske banke i zvaničnih statistika zemalja regiona, Srbija i Hrvatska tokom 2024. godine zadržale vodeće pozicije prema ukupnom prilivu stranih direktnih investicija, dok su Crna Gora i Kosovo, ostali na nižim apsolutnim nivoima usljed veličine svojih ekonomija.

„Trendovi za 2025. godinu pokazuju negativna kretanja u većini zemalja regiona, a izuzeci su Crna Gora, Kosovo i Albanija, koje pokazuju otpornost, prije svega zahvaljujući prilivu investicija u nekretnine“, naveo je Mulešković.

Ukazao je da Crna Gora i dalje ostaje jedna od investiciono najintenzivnijih ekonomija regiona kada se posmatra učešće stranih direktnih investicija u BDP-u.

„Najveći udio bilježi Kosovo sa 7,7 odsto BDP-a, zatim Crna Gora sa 7,2 odsto, dok Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju priliv između 6,2 i 6,3 odsto BDP-a“, kazao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, iz regionalne analize je jasno da jedan od ključnih izazova za Crnu Goru u narednom periodu predstavlja unapređenje strukture stranih direktnih investicija kroz privlačenje ulaganja sa većom dodatom vrijednošću, tehnološkim sadržajem i izvoznim potencijalom.

„Sektori sa najvećim potencijalom su ICT, energetika i obnovljivi izvori energije. Posmatrajući zemlje porijekla kapitala, u prethodnih nekoliko godina najveći priliv i rast stranih direktnih investicija bilježe se iz Srbije i Turske“, naveo je Mulešković.

Kazao je da je u slučaju Turske od 2022. godine evidentiran značajan rast ulaganja, posebno u sektor nekretnina, navodeći da je to ovu državu pozicioniralo među vodeće investitore tokom 2024. i 2025. godine.

„Investicije iz Rusije i dalje imaju značajno učešće, iako je evidentan pad nakon uvođenja međunarodnih sankcija kojima se pridružila i Crna Gora. Kada je riječ o državama Evropske unije, najveći priliv dolazi iz Njemačke. Međutim, nakon rasta u 2024. godini, ulaganja iz Njemačke bilježe pad, dok se istovremeno bilježi rast investicija iz Sjedinjenih Američkih Država“, kazao je Mulešković.

Pojasnio je da u dijelu najznačajnijih investicija u sektor turizma, izvještaj daje pregled efekata investicija koje su realizovane u prethodnom periodu – od Porto Montenegra i Luštice Bay do Mamule i Swissôtel Resorta.

„Zajednički efekat svih ovih projekata jeste bolje pozicioniranje Crne Gore na međunarodnom tržištu. Oni doprinose rastu zaposlenosti i zarada u lokalnim zajednicama, uvođenju savremenih poslovnih standarda i jačanju međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore“, kazao je Mulešković.

Ukazao je da sektor energetike posljednjih godina dobija sve veći značaj, za razliku od ranije dominantne koncentracije stranih direktnih investicija u turizmu i nekretninama.

„Neki od projekata koji su analizirani jesu podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, koji je u funkciji od 2019. godine i otvara potencijal za rast izvoza električne energije. Takođe, Crna Gora se postepeno udaljava od dominantnog oslanjanja na hidroenergiju i Termoelektranu Pljevlja ka većem učešću obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrane Krnovo i Možura već predstavljaju važne projekte u tom pravcu, dok je Vjetroelektrana Gvozd, u vlasništvu EPCG, puštena u probni rad u maju 2026. godine“, naveo je Mulešković.

Istakao je da ne treba zaboraviti ni strateška partnerstva koja su najavljena, a koja otvaraju mogućnost za investicije od višestrukog značaja za crnogorsku ekonomiju – kroz modernizaciju infrastrukture, jačanje energetske sigurnosti, usklađivanje sa evropskim klimatskim politikama i povećanje izvoznog potencijala zemlje.

„Ovaj sektor predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih prilika za Crnu Goru, jer može doprinijeti diversifikaciji ekonomije, smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije, jačanju energetske sigurnosti i rastu izvoznog potencijala“, poručio je Mulešković.

Autorka uvodnika prof. dr Gordana Đurović, ocijenila je da proces evropskih integracija predstavlja važan podsticaj za strane investicije u Crnoj Gori, ali i upozorila da ne treba stvarati nerealna očekivanja o njihovom naglom rastu nakon ulaska u Evropsku uniju.

Kako je navela, trendovi stranih direktnih investicija pokazuju da one nijesu uvijek odraz pozitivnih strukturnih promjena u ekonomiji. Istakla je da se realni sektor, posebno industrija i proizvodnja, smanjuju, dok rast energetskog sektora i građevinarstva još nije dovoljan da nadoknadi taj pad.

Govoreći o iskustvima drugih država koje su pristupile EU, poput Hrvatske, Slovenije i država istočne Evrope, Đurović je kazala da se nakon članstva obično bilježi jednokratan rast stranih investicija zbog smanjenja političkog i regulatornog rizika, kao i većeg povjerenja investitora u evropske standarde.

Međutim, naglasila je da dalji tok investicija zavisi od mnogo više faktora nego od samog članstva u EU.

„Ne možemo govoriti da će se pristupanjem desiti vanredan rast stranih direktnih investicija, ali je realno očekivati promjenu njihove strukture i veće prisustvo investitora iz razvijenijih ekonomija Evropske unije“, rekla je Đurović.

Ona je podsjetila da teorija stranih direktnih ulaganja ukazuje na tri ključna faktora: konkurentnost investitora, atraktivnost lokacije i transfer tehnologije.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je do sada dominantan bio upravo faktor lokacije, što se ogleda u velikom udjelu ulaganja u nekretnine.

Posebno je ukazala na trend koji je izražen od 2022. godine, kada je zabilježen snažan rast ulaganja u nekretnine, dok su ulaganja u realni sektor opala. Istovremeno, oko trećine investicija i dalje dolazi kroz interkompanijske zajmove.

„Zbog toga, Crna Gora mora voditi računa ne samo o privlačenju novih investitora, već i o zadržavanju postojećih. Moramo im garantovati povjerenje, zaštitu vlasničkih prava, siguran investicioni ambijent i izbjeći česte izmjene zakonskog okvira“, poručila je Đurović.

Ona je ocijenila da evropske integracije predstavljaju pozitivan zamah za investitore i mogu biti okidač za promjenu strukture ulaganja, uz očekivanje većeg interesovanja kompanija iz država članica EU.

Govoreći o finansijskim efektima članstva, Đurović je podsjetila da je Crna Gora već dobila finansijski paket Evropske unije, koji u prvoj fazi iznosi oko 3,2 milijarde eura dostupnih kroz projektno finansiranje.

Kako je navela, u toku je priprema strateških planskih dokumenata kako bi Crna Gora, po ulasku u EU, mogla koristiti sredstva iz evropskog budžeta za razvojne projekte, jačanje konkurentnosti, zaštitu evropskih granica, zajedničku bezbjednost i finansiranje evropskih politika.

Prema njenim riječima, ukoliko država bude imala efikasnu administraciju i dobru saradnju sa privredom, lokalnim zajednicama i stranim investitorima, moguće je godišnje povlačiti sredstva u vrijednosti između četiri i pet odsto bruto domaćeg proizvoda.

„Neto efekat članstva bio bi izrazito pozitivan i predstavljao bi značajan podsticaj razvojnoj politici, jačanju kohezije i realizaciji infrastrukturnih projekata“, kazala je Đurović.

Menadžer za komunikacije i odnose s javnošću u Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori Nemanja Boljević podsjetio je da ta poslovna asocijacija skoro dvije decenije okuplja isključivo međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, a da kompanije članice Savjeta generišu 21 odsto BDP-a i zapošljavaju skoro šest hiljada ljudi.

Najavio je i dva značajna događaja u organizaciji Savjeta u drugoj polovini godine – drugo izdanje konferencije o razvoju ljudskog kapitala, koja će biti održana u septembru, kao i predstavljanje publikacije „Bijela knjiga, investiciona klima u Crnoj Gori“, koje je zakazano za novembar.