Rezultat islandskog referenduma o obnavljanju pregovora sa Evropskom unijom i dalje je previše neizvjestan za proglašenje pobjednika.

Foto: IlustracijaPixabay.com 

Tijesno glasanje na islandskom referendumu o tome da li treba obnoviti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji ulazi u završnicu, a rezultat je i dalje previše neizvjestan za proglašenje pobjednika.

Na osnovu prvih 153.197 prebrojanih glasova od ukupno 270.000 birača sa pravom glasa, 50,1 odsto odbacilo je vladin prijedlog, dok je 49,9 odsto glasalo za, saopštio je javni servis RUV. Razlika između dvije strane iznosi samo 435 glasova.

Vlada lijevog centra premijerke Kristrun Frostadotir obećala je da će referendum održati do 2027. godine, ali je odlučila da ga raspiše ranije zbog međunarodnih tenzija, među kojima je i prijetnja američkog predsjednika Donalda Trampa Grenlandu.

Međutim, rasprava u ovoj ostrvskoj zemlji sa gotovo 400.000 stanovnika više se vodila oko ribarstva nego oko bezbjednosnih pitanja.

Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenske zone bez graničnih kontrola. Članstvo u EU značilo bi ulazak u carinsku uniju i, dugoročno, uvođenje eura.

Island je podnio zahtjev za pristupanje EU 2009. godine, poslije finansijske krize iz 2008. i sloma islandskog bankarskog sistema.

Proces pristupanja već je bio u poodmakloj fazi kada je 2013. godine na vlast došla evroskeptična vlada i obustavila pregovore.

Prava na ribolov tada su predstavljala najveću prepreku, a tako je i danas.

Ribarstvo i pomorska industrija čine gotovo 40 odsto islandskog izvoza, a mnogi koji se protive nastavku pregovora strahuju da bi, u okviru zajedničke ribarstvene politike EU, Island izgubio dio kontrole nad svojim unosnim ribolovnim područjima.

Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je Frostadotir nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali priliku da glasamo”, rekla je i dodala da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod.

Pitanje na glasačkom listiću glasilo je:

„Da li Island treba da obnovi pristupne pregovore sa Evropskom unijom“.

Glas ‘za’ ne bi predstavljao konačnu odluku o ulasku u EU, već korak ka sporazumu o pristupanju koji bi potom morao da bude potvrđen na još jednom referendumu.

S druge strane, glas ‘protiv’ ne bi isključio mogućnost da Island u budućnosti ponovo pokrene pregovore.

Iako su ekonomske teme dominirale kampanjom, značajno mjesto zauzimala su i bezbjednosna pitanja.

Island je jedna od osnivača NATO-a, ali nema vojsku i za odbranu se oslanja na saveznike.

Zemlja podržava Ukrajinu tokom ruske invazije punog obima, a zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog pojačanih ruskih pomorskih aktivnosti u blizini ostrva.

Trampovo iskazano interesovanje za preuzimanje Grenlanda dodatno je pojačalo te bojazni.