Crna Gora možda neće stići prevesti cjelokupno zakonodavstvo Evropske unije do planiranog ulaska u članstvo.

Foto: gov.me 

Zbog toga Evropska komisija razmatra privremene izuzetke, a jedna od opcija je da Crna Gora koristi neki od postojećih službenih jezika EU-a, pri čemu se hrvatski nameće kao najočigledniji izbor, piše Euronews.

Crna Gora planira postati 28. članica EU-a do 2028. godine, ali prije toga mora preuzeti i prevesti pravnu tekovinu Unije, koja obuhvata desetine hiljada zakonskih akata. U Briselu raste sumnja da taj posao neće biti gotov na vrijeme. Iako Podgorica uvjerava da je uložila znatna sredstva i da će ispuniti rokove, zvaničnici EU-a potvrdili su da je Komisija počela pripremati rezervne planove.

Dodatni razlog za to je zabrinutost koju je izrazila Hrvatska zbog kvaliteta dijela prevedenih tekstova. Zagreb i Podgorica imaju i bilateralni spor koji bi mogao usporiti pristupni proces. Opseg posla je golem, jer se od ulaska Hrvatske 2013. godine zakonodavstvo EU-a gotovo udvostručilo.

Zemlje kandidatkinje dužne su same prevesti sve zakone na svoj budući službeni jezik, a institucije EU-a tek na kraju sprovode završnu provjeru. Pregovarački okvir s EU-om jasno nalaže da Crna Gora mora "na vrijeme prije pristupanja osigurati prevode pravne tekovine" i osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača. Iz Komisije su poručili da su u redovnom kontaktu s Crnom Gorom i da prate napredak.

Komisija stoga procjenjuje nekoliko opcija za moguće izuzetke. Jedna od njih je da se Crnoj Gori dopusti da privremeno koristi drugi službeni jezik EU-a dok ne dovrši sve prevode. Odluka o kojem bi se jeziku radilo bila bi na Podgorici, no hrvatski je najizgledniji kandidat. To je jedini službeni jezik EU-a koji govornici crnogorskog u potpunosti razumiju.

Ipak, takvo rješenje moglo bi biti politički osjetljivo. Podgorica se godinama zalagala za međunarodno priznanje crnogorskog jezika.

Raniji primjeri Malte i Irske

Privremena jezična izuzeća u EU nisu novost. Prvi takav primjer je Malta, koja zbog manjka prevoditelja nakon ulaska 2004. nije morala tri godine prevoditi sve akte na malteški. Obavezala se da će zaostatke nadoknaditi do kraja 2008. godine.

Slučaj Irske je drukčiji. Izuzeće je uvedeno decenijama nakon ulaska u EU, kada je irski postao punopravni službeni jezik, pa je obveza prevođenja svih akata privremeno ukinuta.