U Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se izbori za članove Predstavničkog doma Kongresa, 35 senatora, a u 36 saveznih država biraće se i guverneri.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Republikanci trenutno u Predstavničkom domu imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, a kontrolišu i Senat sa 53 senatora. Prema podacima Univerziteta na Floridi, svoje pravo da glasa unaprijed iskoristilo je oko 54,5 miliona birača.

Stanovnici SAD na izborima biraju svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 35 senatora, a u 36 saveznih država biraće se i guverneri.

Na ovim izborima trebalo je da se izaberu 33 senatora, ali će se na vanrednim izborima birati i senatori iz Floride i Ohaja, koji će zamijeniti američkog državnog sekretara Marka Rubija i potpredsjednika SAD Džej Di Vensa.

U Predstavničkom domu republikanci sada imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, a kontrolišu i Gornji dom Kongresa sa 53 senatora.

Od 35 mjesta u Senatu, o kojima se odlučuje u utorak, 22 drže republikanci, a 13 demokrate, a predviđa se da će ishod sjutrašnjih izbora za Senat zavisiti od rezultata u Aljasci, Ajovi, Kanzasu, Mejnu, Mičigenu, Ohaju i Teksasu.

U sadašnjem sazivu demokrate u tih sedam država imaju samo senatora iz Mičigena, a da bi imali šansu da preuzmu kontrolu Gornjeg doma, moraće da zadrže senatore iz 13 država i da republikance pobijede u četiri “njihove” države.

Posljednje ankete pokazuju da od tih sedam država, koje će odlučiti ko će kontrolisati Senat, demokrate vode u pet – Kanzasu, Mejnu, Ohaju, Teksasu i Aljasci.

Stručnjaci su, međutim, više puta upozoravali da su ankete u prošlosti umjele da pogriješe, ali ističu da bi pobjede u nekoliko od tih sedam država predstavljale veliki uspjeh za demokrate, posebno ako se zna da su posljednji put imali senatora iz Kanzasa 1932, a iz Teksasa 1988. godine.