S obzirom na to da se koronavirus proširio širom svijeta, stručnjaci ističu kako bi njegov utjecaj moglo oslabiti toplije vrijeme i porast temperatura. Pojasnili su i zbog čega su žene otpornije na virusna oboljenja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Proljeće kao nada za zaustavljanje koronavirusa

Ukoliko toplije vrijeme uspori širenje koronavirusa, onda bi se on mogao ponašati poput virusa sezonske gripe. Tada bi dolazak proljeća s porastom temperatura ubilo patogene i zaustavilo širenje bolesti COVID-19. Tako će sezona koronavirusa proći baš kao i godišnji val gripe koji počinje jenjavati čim se završi zima.

Međutim, kako je istakao viroloh Pietschmann, stručnjaci još ne mogu predvidjeti da li se koronavirus ponaša kao obični virus gripe jer još nije poznata njegova priroda, ali ni putanja.

"Ono što je posebno kod ovog virusa jeste činjenica da su se ljudi s njim prvi put suočili. Prema raspoloživim podacima iz Kine, možemo zaključiti da je virus samo jednom prešao sa životinje na ljude i da se od tada proširio", kazao je Pietschmann.

Dodao je i to da za razliku od virusa gripe, s kojim su se gotovo svi u jednom trenutku izborili, ljudski imuni sistem nije spreman za "napad" korona patogenima.

"Uz to, vanjski uslovi na sjevernoj hemisferi trenutno su gotovo savršeni za brzo širenje virusa. Na primjer, respiratorni virusi, tj. ini koji se šire dišnim putevima, imaju posebnu olakšicu kada je hladno vrijeme jer virusi imaju veću stabilnost pri niskim temperaturama. To je poput hrane koja se najbolje očuva u frižideru", naveo je Pietschmann.

Takođe, struktura koronavirusa je drugačija. On je okružen lipidnim (masnim) slojem koji nije otporan na toplotu što podrazumijeva da se raspada pri porastu temperatura.

"Ostali virusi, poput norovirusa, stabilniji su jer se sastoje uglavnom od proteina i genetskog materijala", dodao je Pietschmann.

Žene su otpornije na koronavirus zbog genetike

Vlažnost vazduha takođe utiče na prenosivost respiratornih virusa. Nakon što patogeni jakim kijanjem dospiju vani, oni doslovno "vise u zraku". To objašnjava činjenicu da u hladnim i obično suvim zimskim danima, male kapljice zajedno s virusima, lebde u zraku duže nego kada je procenat vlage visok.

"Na taj način patogeni se mogu brzo širiti. Međutim, u početku to rade tiho i tajno. Od prvog kontakta s patogenima do prvih simptoma bolesti može proći nekoliko sedmica. Dužina ovog perioda inkubacije ovisi o karakteristikama i biologiji virusa", istakao je virolog.

Pojasnio je da procenat izliječenja i uspješne borbe s koronavirusom prije svega zavisi od starosne dobi, ali i prethodne historije bolesti i izgrađenog imuniteta. Međutim, u skorije vrijeme je iznesen podatak da su žene otpornije kada je riječ o ovom virusu. I podaci pokazuju da žene imaju veće šanse za preživljavanje te tako stopa smrtnosti kod muškaraca iznosi 2,8 posto, a kod suprotnog spola 1,7 šposto.

Pietschmann je naglasio da se objašnjenje krije u genetici.

"Neki imunološki važni geni poput onih koji su odgovorni za prepoznavanje patogena, kodirani su na X hromosomu. Budući da žene imaju dva X hromosoma, a muškarci samo jedan, ženski pol u ovom slučaju imaju prednost. I ženski hormon estrogen im pomaže u borbi protiv virusnih bolesti", dodao je.

Na kraju, proljeće i topliji dani ostaju kao nada da će se visokim temperaturama smanjiti djelovanje koronavirusa.

///Sprovedeno istraživanje: Koliko DUGO koronavirus opstaje na različitim materijalima?///