Redovne zdrave navike, kao što je hodanje 10.000 koraka dnevno ili dodavanje bobica u doručak, igraju ključnu ulogu u dugovječnosti. Međutim, stručnjaci za dugovječnost upozoravaju na jednu naizgled zdravu naviku koja može imati suprotan efekat – konzumiranje previše životinjskih proteina može skratiti životni vijek.

Foto: Ilustracija, Pexels

Iako su proteini ključni, posebno kako starimo, previše unosa može biti štetno.

„Uobičajena teorija je da bi trebalo da smanjimo unos proteina kako starimo, ali istraživanja pokazuju da to važi za mlađe ljude, a ne za one preko 50 godina“, objašnjava za Parade stručnjak za porodičnu i regenerativnu medicinu dr Suzan Džej Feri.

Sa godinama naše tijelo prirodno gubi mišićnu masu, pa je unos proteina posebno važan.

Preporuka Američke agencije za hranu i ljekove (FDA) je da dnevni unos proteina treba da bude 50 grama u okviru ishrane od 2.000 kalorija. Ali mnogi ljudi konzumiraju više proteina nego što im je potrebno, a većina proteina dolazi iz životinjskih izvora, što nije najzdraviji izbor.

Postoje dve glavne vrste proteina: biljni i životinjski. Istraživanja pokazuju da su biljni proteini zdraviji. Neki biljni izvori proteina uključuju sočivo, tofu, kinou i čia sjeme. Stručnjak za dugovečnost dr Moniša Banote ističe: „Suprotno popularnom vjerovanju, previše životinjskih proteina može ubrzati starenje i narušiti zdravlje ćelija“.

Stručnjaci savjetuju konzumaciju proteina iz biljnih izvora i ribe. Iako riba nije biljni protein, po svom se sastavu razlikuje od ostalih životinjskih proteina. Pored toga, redovna konzumacija ribe povezana je sa smanjenjem rizika od prerane smrti za 12 odsto.