Kontrola nivoa šećera u krvi je neophodna za održavanje zdravlja, posebno kod osoba sa dijabetesom ili predispozicije za ovu bolest.
Foto: Ilustracija/Pixabayy.com
Iako su slatkiši prva stvar koja pada na pamet kada govorimo o šećeru, stručnjaci upozoravaju na niz drugih namirnica koje takođe izazivaju nagle skokove glukoze u krvi.
Endokrinolog i nutricionista Armine Afonina objasnila je koje namirnice treba konzumirati oprezno i kako priprema hrane može uticati na naš glikemijski balans.
Šećer nije jedini krivac: Budite oprezni sa belim brašnom i pirinčem
Prema rIJečima Afonine, pored slatkiša, postoji mnogo namirnica sa visokim glikemijskim indeksom koje utiču na nivo glukoze u krvi. Na primJer, peciva od pšeničnog brašna, bIJeli pirinač i pire krompir spadaju među namirnice koje brzo podižu šećer u krvi.
Kada konzumiramo takve ugljene hidrate, tIJelo ih brzo razgrađuje što izaziva nagli skok šećera, a zatim i nagli pad, ostavljajući nas umorne i često gladne ubrzo nakon obroka.
Glikemijski indeks mJeri koliko brzo određena hrana podiže nivo glukoze u krvi.
Hrana sa visokim glikemijskim indeksom oslobađa glukozu brzo, dok ona sa niskim glikemijskim indeksom to čini sporije, obezbJeđujući stabilnije nivoe energije i bolju kontrolu šećera u krvi.
Suvo voće podiže šećer u krvi
Iako povrće i voće obično smatramo zdravim izborom, važno je obratiti pažnju na način pripreme i vrstu voća koju konzumiramo. Na primJer, suvo voće može imati koncentrisaniji sadržaj šećera, što takođe doprinosi povećanju glukoze.
Afonina preporučuje umJerenost kada je u pitanju suvo voće i savJetuje kombinovanje sa hranom bogatom vlaknima i proteinima kako bi se smanjio uticaj na šećer u krvi.
Uticaj pripreme hrane na glikemijski indeks
Ona naglašava da način pripreme hrane može značajno da promIJeni njen glikemijski indeks.
Na primjer, pire krompir ima veći glikemijski indeks od pečenog krompira, dok kuvani bIJeli pirinač može izazvati brži skok glukoze od smeđeg pirinča, koji sadrži više vlakana i složenih ugljenih hidrata.
Vlakna usporavaju apsorpciju šećera, čime se smanjuje glikemijsko opterećenje obroka.
Važnost uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti
Afonina preporučuje uravnoteženu ishranu koja uključuje različite izvore proteina, zdravih masti i ugljenih hidrata sa niskim glikemijskim indeksom.
Uz pravilnu ishranu, umjerena fizička aktivnost takođe može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, smanjenju tjelesne težine i smanjenju rizika od hroničnih bolesti kao što je dijabetes. Redovno vježbanje pomaže telu da bolje koristi insulin, hormon koji je ključan za regulisanje glukoze u krvi.
Kontrola nivoa šećera u krvi zahtjeva svest o tome šta konzumiramo i kako naša ishrana utiče na tijelo. Pored izbjegavanja slatkiša, važno je voditi računa i o cjelokupnom sastavu obroka, uključujući i način pripreme hrane.
Održavanje stabilnog nivoa šećera nije samo pitanje izbjegavanja šećera, već i razumijevanje uticaja svakodnevne hrane.
KOMENTARI (0)