Danas mnogi za ekranima provode i više od deset sati dnevno, pri čemu se puno vremena gubi na društvenim mrežama poput Fejsbuk, Instagrama, TikToka i drugih.  

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Količina sadržaja na tim mrežama je neiscrpna, a algoritam je prilagođen svakom pojedincu kako bi mu prikazivao samo onaj sadržaj koji bi mu mogao biti zanimljiv, što dovodi do konstantnog skrolovanja i traženja nečeg još zanimljivijeg. Taj osjećaj svima je vrlo dobro poznat.

No, zbog velikog broja informacija i različitog sadržaja s kojim smo bombardovani, ljudima je danas sve teže da se koncentrišu i zadrže pažnju na jednu stvar jer mozak konstantno traži nešto novo, a pažnja i fokus skaču s jedne stvari na drugu.

S obzirom na to da su takve situacije učestale, naučnici su smislili i odgovarajuće ime – „popcorn brain“, odnosno kako bismo to mogli da slobodno prevedemo – mozak ko kokice. Taj izraz prvi je još prije 13 godina upotrebio naučnik sa Univerziteta Vašington Dejvid Livi, prenosi Zimo.

Ime se odnosi na pucketanje kokica kada ih stavimo na ulje, odnosno kako brzo one pucketaju na vrućem ulju, tako se brzo i naše mislili prebacuju s jedne stvari na drugu. Prema jednoj ranijoj studiji, čak više od 60 posto svjetske populacije koristi društvene mreže, na kojima dnevno provode skoro dva i po sata.

Svaki put kada gledaju nove objave, obavještenja i slično, u njima se aktivira mala doza dopamina koja nagrađuje mozak, ali i ponovo pokreće isti ciklus zbog kojeg ljudi moraju da nastavljaju da skrolaju, objasnila je psihološkinja Denijel Hejg, prenosi Njujork post.

Naglasila je kako s vremenom ta konstantna potražnja za pažnjom te skrolovanje kroz nove objave uzrokuje osjećaj mentalnog nemira, odnosno osjećaja „skakanja mozga“ koji se bori da zadrži fokus na jednom zadatku tokom nekog malo dužeg perioda.

Takođe, to može negativno uticati i na društvene interakcije, strpljenje, emocionalno blagostanje i produktivnost, dok u isto vrijeme povećava anksioznost te mogućnost izgaranja.

Konstantna digitalna stimulacija, dakle, značajno utiče na naš mozak, što pokazuje i ranije istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Kalifornije. Ova studija pokazala je kako se prosječan raspon pažnje ljudi na ekranima smanjio s dvije i po minuta, koliko je iznosio 2004. godine, na 75 sekundi 2012. godine, a sada se smanjio na 47 sekundi. Odnosno, nakon toliko minuta, tj. sekundi pažnju bi prebacili na neki drugi sadržaj na ekranu.

S obzirom na to da i dalje provodimo previše vremena na ekranima, nije teško zaključiti kako će te brojke u budućnosti biti još gore.