Ako smo pod povećanim rizikom od srčanih bolesti, što uključuje gojaznost, dijabetes tipa 2, visoki krvni pritisak ili povišen holesterol, 2025. godina mogla bi biti pravo vrijeme da odlučimo staviti zdravlje srca na prvo mjesto. Srčane bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Iako je ta činjenica zabrinjavajuća, ohrabrujuće je da su bolesti srca u većini slučajeva gotovo u potpunosti preventabilne.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ipak, kako bismo očuvali zdravlje srca, važno je usvojiti nekoliko navika. Kardiološkinja dr. Melissa Tracy tvrdi da je najvažnija promjena prestanak sjedilačkog načina života.

"Lijenost uzrokuje nezdravu tjelesnu težinu i povećava rizik od visokog krvnog pritiska, holesterola i dijabetesa", objašnjava za Parade. Naučna istraživanja jasno pokazuju štetnost neaktivnosti – muškarci koji su sjedili više od 23 sata nedjeljno imali su između 64 i 82 posto veći rizik od smrti zbog srčanih bolesti

Dr. Tracy preporučuje barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti nedjeljno, poput hodanja, plivanja, joge ili vožnje bicikla, te predlaže da vježbanje učinimo zabavnim, npr., vježbajući s prijateljima ili porodicom.

Osim fizičke aktivnosti, prestanak pušenja ili korištenja elektronskih cigareta takođe je jedna od važnijih promjena za zdravlje srca. Kardiolog dr. Mustali Dohadwala ističe da prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, raka i drugih zdravstvenih problema.

Osim kretanja i prestanka pušenja, zdravlje srca možemo podržati i smanjenjem unosa crvenog mesa, izbjegavanjem gaziranih pića, upravljanjem stresom i boljim spavanjem. Iako promjene mogu biti izazovne na početku, njihov uticaj na zdravlje može biti neprocjenjiv.