U plavim zonama nije zabranjena konzumacija  hljeba. 

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ovdje se jede hljeb koji stanovništvo samostalno peče od cjelovitih namirnica te bez dodanih aditiva.

Područja na kojima žive najdugovječniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama. Postoji pet plavih zona, a one uključuju italijansko ostrvo  Sardiniju, japansko ostrvo Okinawu, grčki ostrvo Ikariju, polustrvok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.

Ne samo da na tim mjestima žive najdugovječniji ljudi svijeta – velik postotak osoba starijih od 100 godina, već i skupine ljudi koji su ostarjeli bez većih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, gojaznosti, raka ili dijabetesa.

Istraživanja Dana Buettnera pokazala su da na dugovječnost osoba u plavim zonama utiče na kvalitet života, odnosno sve od pozitivnog pogleda na svijet i male količine stresa do redovne vježbe i kvalitetne hrane, piše Pun kufer.

Plave zone

U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto) koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi svijeta u prosjeku jedu oko 65 posto hrane temeljene na ugljenimhidratima poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki.

Meso se jede u manjim porcijama od 50-ak grama pet puta mjesečno, a riba u porcijama od oko 100 grama tri puta tjedno. Jaja i mliječni proizvodi konzumiraju se u vrlo umjerenim količinama.

Ograničena je i količina dodanih šećera koja se dnevno jede – maksimalno sedam čajnih kašikica. Od tečnosti se najčešće piju voda i čaj, nešto kafe i vina.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Četiri najpopularnije vrste hljeba u plavima zonama:

Hljeb od kiselog tijesta (sourdough)

Popularan je u Sardiniji i na Ikariji, a radi se od svega nekoliko namirnica – vode, cjelovitog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije u izradi startera kruh od kiselog tijesta ima više prebiotika te poboljšava apsorpciju nutrijenata u organizmu. Probiotici unapređuju zdravlje probavnog sustava te jačaju imunitet.

Hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma

Ne samo da stanovnici Ikarije i Sardinije sami peku hljeb  od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma već sami i melju te namirnice u brašno. Njihov hljeb izgleda drugačije od onoga koji se može naći u trgovinama jer je napravljen od minimalnih sastojaka. U cjelovitim žitaricama nalazi se bogatstvo prehrambenih vlakana, vitamina B i minerala poput magnezijuma  kalijuma i gvožđa, koji poboljšavaju zdravlje cijelog organizma.

Pogače od cjelovitih žitarica (pita bread)

Na Ikariji su  popularne i svojevrsne pogače od cjelovitih žitarica (engl. pita bread), koje se sjajno sparuju s izvorima bjelančevina biljnog porijekla – od humusa do kuvanog graška, sočiva i slično. Zbog upotrebe cjelovitih žitarica za izradu ta vrsta hljeba takođe je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.

Kruh od kukuruznog brašna

Kukuruzno brašno, odnosno mljeveni kukuruz koristi se u prehrani već stotinama i  hiljadamagodina, što ne čudi ako je poznato da je riječ o sjajnom izvoru bjelančevina, vitamina A, prehrambenih vlakana i raznih minerala. Od kukuruza se priprema sve od tortilja do palente, ali i različite vrste hljeba. Hljeb  od kukuruznog brašna  je popularan u Loma Lindi, gdje se sljubljuje s brašnom od pira i lanenim sjemenkama, koje predstavljaju sjajan izvor omega-3 masnih kiselina.