Koža je najveći ljudski organ, koji pokriva naša tijela i smatra se "prvom linijom" odbrane našeg organizma, a briga o njoj je veoma važna. Stoga se mnogi pitaju koliko često se trebamo tuširati i koji proizvodi su najbolji za njegu iste.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

U svijetu postoje mnoga kozmetička sredstva za njegu i zdravlje kože, ali prije kupovine, svakako biste se trebali posavjetovati s ljekarom opšte prakse ili dermatologom.O tome su raspravljali i ljekari James Hamblin i Sanjay Gupta u podcastu "Chasing Life with Dr. Sanjay Gupta".

"Uđete u bilo koju apoteku i pored lijekova za prehladu i gripu nalaze se redovi šampona i sapuna. Samo sam pomislio: 'Čemu sve ovo. Koliko je to potrebno za zdravlje, a koliko je to samo lična preferencija? Gubim li vrijeme i novac'", naveo je ljekar Hamblin u podcastu.

Upravo iz tog razloga, Hamblin je želio istražiti koliko su nam razna kozmetička sredstva potrebna pa se prestao tuširati otprilike nekih pet godina. Hamblinova knjiga iz 2020. godine pod nazivom "Čistoća, nova nauka o koži" dokumentira njegov eksperiment i prati istoriju čistoće i higijene.

"Pažljivo sam napisao da sam prije pet godina prestao s tuširanjem, a isprobao sam razne proizvode. Ovo je bio tok eksperimentiranja svih različitih režima. Dakle, nisam proveo punih pet godina bez tuširanja, ali ljudi su to stvarno htjeli čuti", naveo je.

Hamblin, koji je sada predavač na Yale School of Public Health, rekao je da postoji velika rasprava kada je riječ o proizvodima za ličnu njegu. Ističe kako ih mnogi smatraju promoterima higijene jer "iznose tvrdnje koje zvuče medicinski", a zapravo se svodi na "pametni marketing".

Ako pogledate stvarnu sliku na koji mnogi od tih proizvoda zapravo funkcionišu, primijetit ćete da oni osiguravaju da nemate tjelesne tečnosti na sebi koje bi mogle prenijeti bolesti te da pored toga mirišete dobro i osjećate se bolje.

"Sapun je 'vrijedan alat', uglavnom za razbijanje ljepljivih, masnih materija, ali obično je više mehanička sila ta koja većinu posla obavlja. Kad trljate ruke pod vodom, skidate puno toga", naveo je.

Hamblin je rekao da ga je na pisanje knjige djelomično nadahnuo prilično novi zdravstveni trend u to vrijeme.

"Ljudi su odjednom počeli uzimati probiotike i željeli imati optimalnu crijevnu floru. Vidio sam da se ista stvar potencijalno događa u zdravlju kože jer imate mikrobe posvuda po sebi. Mikrobiom kože je manji od mikrobioma crijeva, ali sličan je princip", objasnio je.

Na našoj koži, baš kao i u našim crijevima, živi bogata i raznolika zajednica mikroba. Mikrobiom kože je posrednik, u interakciji s unutarašnjim svijetom našeg tijela i spoljnim svijetom. Rezultati tih interakcija utiču na naše individualno zdravlje na načine koje tek počinjemo shvaćati. Konstantno ispiranje može stvoriti probleme.

"Postoji sklad između ulja i hemikalija koje vaša koža prirodno luči i kožnog mikrobioma koji živi na toj koži. Privremeno poremetite mikrobiom kada se tuširate vrućom vodom i koristite sapun, ali takođe remetite područje na kojem ti mikrobi žive, isušujući kožu i uklanjajući sva ulja", istakao je.

To nije nužno loše, ali ako ste skloni upalama kao što su ekcemi i akne, možete pogoršati taj problem.

Dakle, prečesto tuširanje može narušiti prirodni mikrobiom kože, što može dovesti do brojnih kožnih oboljenja. Ključno je balansirati higijenu i njegovati kožu, uzimajući u obzir prirodni sklad između ulja na koži i mikroba koji tu žive.