Poremećaj štitne žlijezde dovodi do umora, gojaznosti, depresije, a jedan element je njen tihi vladar koji to sve sprečava.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Prema riječima stručnjaka, jod je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u radu štitne žlijezde, organa odgovornog za regulaciju metabolizma, rasta i razvoja tijela.

Nedostatak joda može imati ozbiljne posledice po zdravlje, posebno kada je u pitanju funkcija štitne žlijezde. Može dovesti i do ozbiljnih poremećaja u radu štitne žlijezde. Neki od najčešćih problema su:

1.  Gušavost - Povećanje štitne žlijezde zbog pojačanog rada u pokušaju da nadoknadi manjak joda.

2.  Hipotireoza - Stanje u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, što dovodi do umora, povećanja tjelesne mase, suve kože, depresije i problema sa koncentracijom.

3.  Kretenizam - Teška mentalna i fizička zaostalost kod beba rođenih od majki sa ozbiljnim nedostatkom joda tokom trudnoće.

4.  Povećan rizik od pobačaja i neplodnosti - Nedostatak joda može negativno uticati na reproduktivno zdravlje kod žena.

Doktor David Derry rekao je da je jod najbolji antibiotik i antivirotik ( "Jod-zaboravljeno oružje protiv virusa gripa", 2009.god.). 

Ističe da jod ubija bakterije, viruse , gljivice, protozoe, pa čak i spore bakterija i gljivica. U kontekstu činjenice da većina bolesti ili započinje ili se nastavlja upalama koje uzrokuju bakterije i virusi, onda je ovo važna informacija.

Naime, svakih 17 minuta krv ponovno cirkuliše kroz tkivo štitne žlijezde, u kojem će, ako postoji dovoljna količine joda, bakterije i virusi biti uništeni.

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrastao čovek, da bi izmirio dnevne potrebe za jodom treba da unosi oko 150 mikrograma joda, ali se preventivno dejstvo postiže tek unošenjem većih količna.

Opasnosti od toga da ćete unijeti previše joda nema, jer ne treba zaboraviti da ljudi u Japanu konzumiraju dnevno 12 mg joda, što je desetostruko više od preporuke SZO.

Jod ne može da se stvori u organizmu i neophodno je da se svakodnevno unosi ishranom.  Najbogatija jodom je hrana morskog porijekla (posebno bakalar,  losos, morske alge, rakovi i školjke).

Sadržaj joda u ostalim namirnicama zavisi od njegove koncentracije u zemlji. Kada ga u zemlji ima dovoljno, onda ga ima u bijelom luku, mesu, jajetu, mlijeku, orašastim plodovima i dr., ali u manjim količinama.

U mnogim djelovima svijeta pa i kod nas, koncentracija joda u zemlji je jako mala. Uz nedostatak joda u ishrani, deficit joda se može javiti i kao posledica konzumiranja hrane koja smanjuje njegovu apsorpciju iz crijeva: kelj, kupus, karfiol, keleraba, spanać, brokoli.

Jod igra vitalnu ulogu u zdravlju štitne žlijezde i cjelokupnom organizmu. Nedostatak ili višak joda može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa je važno osigurati optimalan unos kroz uravnoteženu ishranu.

Pravilna kontrola unosa joda može pomoći u očuvanju zdravlja štitne žlijezde i prevenciji brojnih bolesti povezanih s njom.