Većini nas je poznat osjećaj punog obroka, ali i dalje žude za nečim slatkim.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Zašto je to tako sada je razjasnio međunarodni istraživački tim predvođen Institutom Maks Plank za metabolička istraživanja u Kelnu, Njemačka.

Prema njihovim nalazima, iste nervne ćelije u našem mozgu koje nam daju osjećaj sitosti posle obroka takođe izazivaju želju za slatkišima.

U studiji, naučnici predvođeni Heningom Fenselauom ispitivali su reakciju miševa na šećer, otkrivši da su miševi jeli slatko čak i kada su bili potpuno siti.

Skeniranje mozga pokazalo je da je za to odgovorna određena grupa nervnih ćelija, piše tim u časopisu „Science“. Ovi takozvani POMC neuroni postaju aktivni čim telo apsorbuje hranu.

Kada su miševi siti i jedu slatkiše, ove nervne ćelije ne samo da oslobađaju supstance koje signaliziraju sitost, već i opijat koji se prirodno proizvodi u tijelu – beta-endorfine.

Prema studiji, ovo izaziva osjećaj nagrade koji tjera životinje da jedu još više šećera. Mehanizam je pokrenut u eksperimentima kada su životinje samo opažale šećer, ali ga nisu jele.

Skeniranje mozga pokazalo je da isti region mozga kod ljudi reaguje na šećer. Kao i kod miševa, mnogi opijatski receptori se nalaze u blizini neurona odgovornih za osjećaj sitosti.

„Sa evolucione tačke gledišta, ovo ima smisla: šećer je rijedak u prirodi, ali daje brzu energiju“, kaže vođa studije Fenselau.

"Mozak je programiran da stimuliše unos šećera kada on postane dostupan", rekao je on.

Rezultati bi mogli biti značajni za liječenje gojaznosti. Iako već postoje lekovi koji blokiraju opijatske receptore u mozgu, gubitak težine postignut sa njima je manji nego sa injekcijama za suzbijanje apetita.

Fenselau kaže da bi kombinacija različitih terapija mogla biti korisna, ali upozorava: „Još uvijek moramo da ovo dodatno istražimo".