Najnovije istraživanje s Harvarda proučavalo je kako izbor karijere može uticati na funkciju pamćenja.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Nedavno istraživanje s Harvarda sugeriše da vaš posao može imati veći utjecaj na zdravlje vašeg mozga nego što ste mislili, posebno kad je riječ o razvoju Alcheimerove bolesti.

Alcheimerova bolest je progresivni poremećaj mozga koji polako uništava pamćenje i sposobnosti razmišljanja, a na kraju i sposobnost obavljanja čak i jednostavnih zadataka, poput putovanja bez pomoći ili problema s govorom i jezikom. 

To je najčešći uzrok demencije u Velikoj Britaniji, uglavnom pogađa starije osobe, prema NHS-u; međutim, može zahvatiti i mlađe osobe i tada se naziva "rani početak Alcheimerove bolesti".

S vremenom bolest oštećuje moždane ćelije, što dovodi do zbunjenosti, promjena u ličnostii gubitka samostalnosti kako se zdravlje polako pogoršava. NHS dalje navodi da tačan uzrok Alcheimerove bolesti još uvijek nije poznat, ali se istražuju moguće poveznice.

Najnovije istraživanje s Harvarda, proučavalo je kako izbor karijere može uticati na funkciju pamćenja.

Šta je istraživanje otkrilo?

Koristeći smrtne listove iz tri godine, istraživači su ustanovili da su taksisti i vozači hitne pomoći rjeđe umirali od Alcheimerove bolesti nego osobe koje su radile druge poslove.

Istraživanje pokazuje da je Alcheimerova bolest uzrokovala 0,91% smrti taksista, i 1,03% smrti vozača hitne pomoći.

Za upoređivanje, istraživanje je posmatralo i brojke za glavne direktore, koje su bile znatno više - 1,82% što je približno prosjeku opšte populacije.

Zanimljivo, drugi poslovi u transportu, poput vozača autobusa ili pilota nisu pokazali isti trend i imali su statistike bliže nacionalnom prosjeku.

Međutim, dodatno je primijećeno da to nije bio slučaj za druge vrste demencije, već uglavnom samo za Alcheimerovu bolest.

Zašto bi ove profesije mogle pomoći?

Taksisti i vozači hitne pomoći uveliko zavise o prostornoj svijesti i donošenju odluka u stvarnom vremenu, prema izvještaju s Harvarda. 

Te su vještine povezane s hipokampusom, ključnim dijelom mozga uključenim u pamćenje i orijentaciju, a koji je jedan od prvih djelova zahvaćenih Alcheimerovom bolešću. 

Ova teorija se slaže s prethodnim istraživanjem iz Londona, gdje su taksisti koji su pamtili složeni raspored grada imali značajno veći hipokampus.

Ideja je da redovni mentalni izazovi koji stimulišu ovaj dio mozga mogu s vremenom pomoći u njegovoj zaštiti. Ali, zašto to ne utiče na druge poslove u transportu? Sa Univerziteta pretpostavljaju da oni uključuju unaprijed određene rute, koje često ne zahtijevaju puno spontanog navigiranja.

Iako su nalazi zanimljivi, s Harvarda naglašavaju kako oni nisu dokaz da ovi poslovi sprječavaju razvoj Alcheimerove bolesti, već samo ukazuju na moguću povezanost zanimanja s njom.

Navode nekoliko ograničenja, uključujući mogućnost da informacije na smrtovnicama nisu tačne, mogućnost samoselekcije i čiste slučajnosti te potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se razumjela važnost ovih nalaza, piše LadBible.