Ljudi su nekada doživljavali „grbu nesreće“ oko srednjih godina, ali pogoršanje mentalnog zdravlja mladih može značiti da to više nije slučaj.
Foto: Ilustracija/Pexels.com
Nekada smo bili posebno nezadovoljni životom u srednjim godinama, stvarajući „grbu nesreće“ smještenu između zadovoljnijih perioda mladosti i starijeg doba – ali to više nije slučaj, piše NewScientist.
Ova poslovična grba je sada nestala, ne zato što su ljudi srećniji u srednjim godinama, već zato što su mladi ljudi manje srećni nego što su nekada bili, kaže Aleks Brajson sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
„Otkrili smo da stres raste kod većine ljudi mlađih od 40 godina, i raste mnogo brže što se spuštate u niži starosni raspon“, kaže on.
„Dakle, vidimo nagib nesreće tokom vremena, pri čemu mlađi postaju sve više i više uznemireni.“
Prethodna istraživanja zasnovana na podacima iz 145 zemalja sugerisala su da su ljudi najsrećniji do 30. godine i poslije 70. godine, a vrhunac nesreće dostiže oko 50 godina. Slični trendovi se čak čini da važe i za orangutane i šimpanze.
Ali Brajson i njegove kolege su primjetili da je grba nesreće izgleda nestala, na osnovu podataka iz nacionalnih istraživanja mentalnog zdravlja u SAD, koja su obuhvatila 10 miliona odraslih od 1993. do 2024. godine, i u Velikoj Britaniji, koja su posmatrala 40.000 domaćinstava od 2009. do 2023. godine.
Da bi saznali da li je to slučaj širom svijeta, istraživači su se okrenuli podacima iz projekta „Global Minds“, istraživanja mentalnog zdravlja koje se sprovodi od 2020. godine na skoro 2 miliona ljudi u 44 zemlje, uključujući SAD i Veliku Britaniju. Otkrili su da je u svakoj proučavanoj zemlji „grba nesreće“ zamjenjena postepeno silaznom linijom, jer se nesreća smanjuje sa godinama.
Dakle, da li su ljudi u srednjim godinama sada srećniji nego što su bili?
„Apsolutno ne“, kaže Brajson.
„Ako ništa drugo, ljudi srednjih godina su pomalo prosječni. Stvari se za njih nisu mnogo promijenile. Sve promene su u donjoj polovini starosne raspodjele.“
Novi trend je bio najjači u zemljama sa visokim prihodima i engleskim govornim područjima poput Velike Britanije i SAD, a najslabiji u delovima Afrike sa lošim pristupom internetu, kaže on. U Tanzaniji, na primjer, gdje je samo 32 odsto ljudi imalo pristup internetu 2022. godine, mladi ljudi bez pristupa internetu bili su znatno srećniji od onih koji su ga imali. Dalja istraživanja bi mogla da objasne te nalaze, kaže Brajson.
Smanjena sreća kod mladih ljudi mogla bi imati nekoliko objašnjenja, kao što su povećana upotreba društvenih medija ili to što su ovi pojedinci posebno pogođeni izolacijom koju je izazvala pandemija kovida-19, kao i teškoće u pristupu uslugama mentalne zdravstvene zaštite, kaže Brajson.
KOMENTARI (0)