Kako je istakla, milioni godinama koriste ljekove koji im više nisu potrebni, pri čemu trpe ozbiljne neželjene efekte.

Foto: Ilustracija/Pexels

Ljudi često na svoju ruku potežu za ljekovima. Najčešće su u pitanju analgetici ili antidepresivi, sirupi za kašanja.

Ipak, farmaceuti smatraju da uvijek treba konsultovati lekara zbog neželjenih efekata koje ne čitamo ili ne razumjemo i tražiti stručnu pomoć i alternative ukoliko od ljekova postanemo zavisni.

 Prema upozorenjima istaknute farmaceutkinje Debore Grejson, milioni godinama koriste ljekove koji im više nisu potrebni, pri čemu trpe ozbiljne neželjene efekte. Ona tvrdi da se pacijenti često nađu "zarobljen" na terapijama bez redovne kontrole, jasnog plana i adekvatnih informacija o rizicima.

Kako kaže, ovo je postalo "epidemija dugotrajnog prepisivanja bez nadzora". Nedavne priče pacijenata objavljene u britanskim medijima, uključujući slučajeve teške zavisnosti od ljekova protiv bolova ili kašlja, odnosno atnidepresiva, pokazuju ozbiljne razmere problema.

Grejson, koja iza sebe ima tri decenije rada u farmaciji, pacijente podstiče da sa svojim ljekarima otvoreno razgovaraju o tome da li im je terapija i dalje potrebna, kao i o sigurnijim alternativama.

Farmaceutkinja je za "Dejli Mejl" iznela listu ljekova nose ozbiljne rizike kada se koriste nekontrolisano i predugo.

1. Ljekovi protiv bolova

Opioidni analgetici mogu izazvati zavisnost za kratko vreme. Deluju tako što se u tijelu pretvaraju u jedinjenja slična morfinu i utiču na receptore koji regulišu bol. Dugotrajna upotreba dovodi do stvaranja tolerancije i potrebe za sve većim dozama.

Pored zavisnosti, opioidi mogu izazvati glavobolje zbog prekomjerne upotrebe ljekova i začaran krug stalnog uzimanja. Neželjeni efekti prekida terapije mogu uključiti nemir, pojačano znojenje, probavne smetnje i bolove u mišićima. Zbog toga je medicinski nadzor prilikom smanjenja doze obavezan.

2. Ljekovi za snižavanje holesterola

Poznati neželjeni efekti uključuju bolove u mišićima i jak umor. U ređim slučajevima mogu izazvati ozbiljna oštećenja mišićnog tkiva (rabdomioliza) ili upalu jetre. Takođe se povezuju s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.

Grejson naglašava važnost procjene individualnog rizika pomoću QRISK3 alata i redovnih konsultacija s ljekarom.

3. Antidepresivi

Iako mogu biti od velike koristi u periodima akutnih psihičkih kriza, njihovi neželjeni efekti često se potcjenjuju.

Rani simptomi uključuju mučninu, glavobolje i poremjećaje sna, dok dugotrajna upotreba može dovesti do povećanja tjelesne mase, povišenog šećera i problema s varenjem. Neki pacijenti se suočavaju i sa seksualnom disfunkcijom, koja ponekad može potrajati i nakon prestanka terapije.

Najozbiljniji problem su simptomi povlačenja, koji mogu uključiti vrtoglavicu, anksioznost, iritabilnost i osjećaj "električnih impulsa" u glavi. Grejson naglašava da se terapija nikada ne sme prekidati naglo i da je medicinski nadzor neophodan.

4. Gabapentin i pregabalin

Ovi lekovi se propisuju za neuropatski bol i fibromialgiju, ali mogu izazvati pospanost, probleme sa ravnotežom, poteškoće u koncentraciji i porast tjelesne mase. Zbog rizika od zavisnosti proglašeni su kontrolisanim supstancama u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Simptomi prekida mogu biti veoma teški - od anksioznosti do vrtoglavice i neregularnog rada srca. Grejson upozorava da se doza mora smanjivati postepeno i uz stručni nadzor.

5. Kortikosteroidne kreme

Ove kreme često se koriste za ekcem i druga zapaljenska stanja kože, ali preduga upotreba može dovesti do stanjivanja kože i povećanog rizika od infekcija. Najteža komplikacija je topikalni steroidni sindrom (TSW), u kojem koža nakon prekida terapije postaje izrazito crvena, bolna i nadražena.

Pacijenti se lako nađu u ciklusu ponovnog vraćanja na kreme radi ublažavanja simptoma, što dugoročno pogoršava stanje.

6. Ljekovi za žgaravicu

Dugotrajna upotreba može dovesti do nedostatka vitamina B12 i magnezijuma, problema s pamćenjem, povećanog rizika od preloma i određenih bolesti.

Problem je što mnogi pacijenti ostaju na ovim lekovima i kada im više nisu neophodni. Prekid terapije može izazvati privremeno pogoršanje gorušice, zbog čega pacijenti često nastave da uzimaju ljekove misleći da su im još potrebni.

7. Laksativi

Stimulativni laksativi djeluju brzo, ali dugotrajna upotreba može oslabiti prirodnu funkciju creva i dovesti do zavisnosti od ovih preparata. Neželjeni efekti uključuju grčeve, nadutost i dijareju.

Mnogi pacijenti ih koriste mjesecima bez medicinskog nadzora, iako se prvenstveno preporučuju za kratkotrajnu primjenu.