Dobro je poznato da prehrana može igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od moždanog udara, a nedavna studija ukazuje na jednu grupu hranjivih tvari koje mogu biti posebno korisne: vitamini B skupine.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu American Journal of Preventive Cardiology, posebno je povezalo veći unos vitamina B s nižim rizikom od moždanog udara, ali samo do određenog nivoa, prenosi Health.

Prethodne studije su povezale vitamine B grupe, poput folne kiseline, piridoksina i kobalamina, sa smanjenim rizikom od moždanog udara. Međutim, malo istraživanja je istraživalo dugoročne efekte uzimanja vitamina na rizik od moždanog udara, optimalni unos za prevenciju moždanog udara i da li drugi vitamini B grupe - posebno tiamin, riboflavin i niacin - također mogu imati učinak.

Želeći bolje razumjeti potencijal vitamina B skupine kao jednostavnog i jeftinog pristupa prevenciji moždanog udara, istraživači su se okrenuli dvama velikim skupovima podataka: Inicijativi za zdravlje žena (WHI) i Istraživačkom programu "Svi mi" Nacionalnog instituta za zdravlje. WHI je obuhvatio 121.565 žena u postmenopauzi koje su popunile upitnik o učestalosti konzumiranja hrane, dok je "Svi mi" uključivao raznolikiji uzorak od 99.660 učesnica s nivoima vitamina B skupine mjerenim iz uzoraka krvi.

U WHI analizi, veći unos tiamina, riboflavina, niacina, piridoksina i folata bio je povezan sa 10 posto do 20 posto nižim rizikom od moždanog udara u poređenju sa najnižim nivoima unosa. Podaci iz krvi pokazali su sličan obrazac, sa višim nivoima piridoksina i folata povezanim sa smanjenim rizikom od moždanog udara.

Međutim, za sve vitamine B grupe osim folata (koji su i dalje pokazivali vezu sa smanjenim rizikom pri unosu od oko 2.000 dijetalnih ekvivalenta folata dnevno), veze su se činile važećim samo do određene tačke konzumacije. Nakon tog nivoa, vitamini B grupe više nisu pružali korist.

Važno je napomenuti da studija ima ograničenja. Iako može pokazati povezanost između vitamina B i rizika od moždanog udara, ne može dokazati da su sami vitamini smanjili rizik. Osim toga, podaci WHI su samoprijavljeni, što znači da su se mogle pojaviti neke netačnosti.

"Idealno bi bilo provesti kontroliranu studiju", rekla je Elaine Jones, dr. med., gerijatrica i članica Američke akademije za neurologiju, misleći na eksperiment u kojem istraživači uspoređuju tretiranu grupu sa sličnom kontrolnom grupom kako bi utvrdili potencijalni uzrok i posljedicu.

Ipak, veći unos vitamina B grupe teoretski bi mogao pomoći u sprječavanju moždanog udara jer ovi nutrijenti podržavaju osnovnu ćelijsku funkciju, koja je ključna za zdravlje mozga i krvnih sudova, a oba su direktno uključena u rizik od moždanog udara, objasnio je dr. Simin Liu, glavni autor studije i direktor Centra za globalno kardiometaboličko zdravlje i ishranu na Univerzitetu Kalifornija.

Međutim, svaki vitamin B grupe djeluje donekle drugačije, tako da bi tačni mehanizmi vjerovatno varirali u zavisnosti od specifičnog nutrijenta.