Za projekat Velje brdo završen je međunarodni konkurs za idejno rješenje. Upravo ovih dana će da bude raspisan konkurs za glavni projekat i izvođenje radova. To je po principu „projektuj i izvedi”, da bi ubrzali proces, kazao je Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Foto: Vlada, arhiva
– Očekujemo da se građevinska dozvola dobije do novembra ove godine. I tada će početi i radovi na samim objektima prve faze – kazao je Radunović za Euronews.
•Dakle, građanima je obećano da se prvi stanovi na Veljem brdu nađu do kraja 2027. godine. Ranije su pominjani i kraći rokovi. Možete li danas garantovati da projekat neće doživjeti sudbinu brojnih nerealizovanih državnih projekata i ko će politički odgovarati ako bude probijen rok?
– Što se tiče probijanja roka, to je jedna, da kažem, potpuno uobičajena stvar na Balkanu i zavisi od hiljadu razloga. Budite sigurni, u samo jednu stvar. Rok neće biti probijen zbog inertnosti vlade ili ljudi koji, da kažem, dominantno vode ovaj projekat.
To je koordinaciono tielo za realizaciju projekta. A to da se mi nešto politički zakucavamo u 10 dana ili mjesec dana ili dva mjeseca, bilo bi neozbiljno kad je ovako veliki projekat u pitanju. U svakom slučaju, oni koji su zainteresovani za ovaj projekat, siguro im ne znači ništa hoće li biti mjjesec dana prije ili kasnije.
Ali znači, onim mnogim drugima koji su protiv realizacije ovog projekta, ne zato što projekat nije dobar i potreban, nego iz razloga što, jednostavno, su u strahu da ovakva realizacija ovako velikog projekta će deterimenisati to ko će biti vlasti u narednom periodu u Crnoj Gori – navodi Radunović.
•Dakle, možemo reći da je ovo i priprema za političke izbore, je li tako?
– Ne, ne. Pazite, ovo je projekat koji je najavljen prije, evo, skoro dvije godine. Izbori se dešavaju svake četiri.
Nikako ne možemo da preskočimo izbore koji su svake četiri godine, kada se radi ovako veliki proekat. Znači, mi smo najavili u 2024. realizaciju.
I evo, trebalo je ovoliko vremena da prođe iz proceduralnih i zakonskih razloga. Trebalo je da se donesu planovi, prvo, prostorni plan Crne Gore, pa prostorno-urbanistički plan Podgorice, pa da se mnoge stvari pojasne koje su bile nejasne. I onda je urađen konkurs međunarodni.
I sad možemo da idemo dalje. Stekli su se svi uslovi. Ako mislite da treba da pauziramo dok prođu izbori, ja mislim da to nije pametno, da jednostano ne možemo tako neodgovorno da se ponašamo prema građanima – kaže Radunović.
•A koliko je, imamo li podatak, koliko je sredstava iz državne imovine uloženo?
– Još uvijek to nisu tako velika sredstva, iz prostog razloga što, kako da kažem, to su uglavnom bili planovi. Evo sad što se tiče ovog konkursa međunarodnog, tu je potrošeno nekih možda 250.000 eura na sve nagrade, jer smo dobili tri nagrade i otkupljujemo dva rada. Još i plus za članove žirija, ne znam koliko, to su otprilike bili najskuplji izdaci do sad, uz, naravno, već početak gradnje pomoćnog ovog puta, koji treba da omogući građevinskim mašinama da izađu na vrh – istakao je Radunović.
•Imamo li otprilike neku cifru?
– Pa jednostavno za tako nešto treba da vidite s Ministarstvom javne uprave, zaista sad ne znam. I ne mislim da je to toliko bitno. To su, uglavnom, neki sitni broj miliona u odnosu na ono što treba da se uloži – kazao je Radunović.
•Javnosti je obećana jedna cifra od 1.000 eura po kvadratu. Da li smatrate da će to do kraja ovog projekta biti ispunjeno obećanje?
– Biće. Izgradnje ovog objekta. Znači, što se tiče ove prve faze, biće tako, kako smo rekli, je li, iako su, naravno, svi građani u Crnoj Gori svjesni toga koliko je sve poskupilo i od 2024.
oktobra, kad smo, premijer i ja, iznijeli ovu ideju. Ali, kako je to, da kažem, bilo tvrdo obećanje vlade, tako će i da bude. ali, ubuduće ćemo da vidimo.
Naravno, uvijek će da bude po spektakularno, niskim cijenama. Ali, ovdje sad pričemo o nekim sitnim procentima koji bi pratili inflaciju – kazao je ministar.
•Po kojim tačnim kriterijumima će, će biti birani dobitnici stanova, i kako će se spriječitii taj politički uticaj?
– Da ne bih nazvao dobitnici, jer ne dobijaju džabe, ipak će morati da ih kupe. Ali, razumijem vaše pitanje. Kriterijumi će da budu usaglašeni pravilnikom, koji tretira sve aspekte, i socijalne, i broj članova domaćinstva, i da li neka porodica ima člana sa posebnim potrebama.
Vrlo nam je značajno da se prijavi veliki broj mladih parova, zbog toga je država odlučila da radi relativno velike stanove za naše standarde. Znači, to su stanovi od oko, da kažem oko 60 kvadrata dvosobne i oko 100 kvadrata trosobne, čime bi se olakšalo porodicama da mogu da planiriju veće i broj članova domaćinstva, što svaka država, posebno Crna Gora, treba i te kako da baštini kao strategiju – ističe Radunović
•Uvijek se postavlja pitanje kako će se spriječiti politički ili partijski uticaj u toj raspodjeli?
– Pa znate kako, to će da bude vrlo transparentno, znači svi koji su te uslove ispunili a bodovanje kad se izvrši, biće javno objavljeno, ko je dobio i strukturu bodova. Ne znam da li imate nekoga ko je skoro upisivao gimnaziju, tamo postoji lista, linija i tačno se zna ko je koliko dobio bodova, na račun čega. Trudićemo se na svaki mogući način da bilo kakav bočni uticaj ne bude dominantan –- naglašava ministar
•Kada govorimo o ovim projektima, takođe jedan od projekata Ministarstva je proces legalizacije. Dokle se stiglo sa ovim procesom?
– Proces legalizacije je jedan veliki posao, koji će da traje više godina. Vjerovatno znate da je proces legalizacije pokrenut 2018. godine, ali je taj zakon imao jednu manu, jer je insistirao na tome da mogu da se legalizuju samo objekti u skladu sa planskom dokumentacijom.
A, naravno, i logički je da je najveći broj objekata postao nelegalan zato što nije bilo planske dokumentacije. Tako da je od 62.000 – 3.000 prijavljenih, samo 3.500 dobilo pozitivno rješenje. Mi smo ovaj proces legalizacije napravili dosta liberalno, ili rekao bih vrlo liberalno.
Ostavili smo samo nekoliko stvari koje moraju da budu ispunjene. Jedna, osnovna, je da je objekat urađen do jula 2025. godine, kad je urađen satelitski snimak, i tada je povučena crvena linija koju država neće brisati, a odnosi se na borbu protiv nelegalne gradnje.
Znači, prihvatili smo sve ono što je do sad napravljeno, nevoljno, jer je to sve rađeno nezakonito, ali, jednostavno, bila je potreba, radilo se o velikom broju građana, i država, kao organizacija koja treba da servisira građane, morala je da ima i za to razumijevanja, i napravili smo, kažem, jedan zakon koji omogućava apsolutno svakome da legalizijuje ko je do tada završio, osim u slučajevima kada svojim objektom ugrožava javni interesi. Ti objekti, naravno, ne mogu da budu legalizovani, kao i oni koji su u zaštićenih zonama, kao što su nacionalni parkovi – ističe Radunović.
•A kada kažate da ste prihvatili sve ono što je ovih godina bilo prisutno, da li, isto tako, govorite da je država sav ovaj period žmurila na tu nelegalnu gradnju?
– Da, iz punih usta, to mogu da kažem, ne samo da je žmurila, nego je u određenim fazama, godinama, čak i na neki način zloupotrebljavala tu mogućnost da žmuri na jedno ili dva oka, posebno kada su bili politički izbori u pitanju i kada je ljudima koji su gradili nelegalno obećavano, da, ukoliko glasaju za tu i tu partiju, da svi znamo koja je to partija, da će im se progledati kroz prste, da će im se dovesti asfalt, da će im se prikopčati voda, da će im se prikopčati struja, i baš iz tog razloga, iako mi, naravno, ne baštinimo na isti način politiku kao režim prije nas, ali shvatajući da je država na neki način namigivala tim ljudima da rade nelegalno, imali smo razumijevanja i dali smo tako liberalne uslove za legalizaciju. S druge strane, postoje ljudi koji su gradili sve u skladu sa zakonom i koji su s pravom vrlo često ljuti zbog svega ovoga, ali ja sam to više puta rekao, ja ih molim kao građanin, ne kao ministar da razumiju da su i ovi drugi građani, eto, građani su Crne Gore, njihove komšije, mnogi nisu mogli da priušte sebe krov naa glavom, osim na taj način i da imaju razumijevanja, a mi smo se potrudili da ne pravimo veliku razliku i da ne diskriminišemo ove koji su gradili ilegalno, jer će svi koji su nelegalno gradili takođe morati da plate urbanu sanaciju ili da otkupe zemlju koju su gradili na državnom zemljištu. Istina, omogućili smo i rokove koji su prihvatljivi, a to je otkup državne zemlje na 30 godina za rješavanje stambenog pitanja i legalizacija u roku od 20 godina na 240 rata – rekao je Radunović
•I samo kratko, šta će se desiti ako građani ne uspiju da legalizuju objekte na vrijeme? Da li rušenje, kazne, zabrana prodaje?
– To je riješeno zakonom. Svi koji se ne prijave za legalizaciju, njihovi objekti će biti upisani na državu. Smatraće se državnom svojinom, a što se tiče objekata koji ne uspiju da se legalizuju iz razloga što ne zadovoljavaju one uslove iz zakona o legalizaciji, to je da su nastali kasnije, znači da su ti građani, da kažem, pravili se ludi i nisu prihvatili ponuđenu ruku države i nastavili posle te crvene linije da grade, ti će objekti da budu uklonjeni – naglasio je on.
•Kada ste malo prije rekli da postoje određeni slučajevi i da Vi znate da je ta nelegalna gradnja bila, da kažem, da je neki način čak i gurana pod tepih da bi se na taj način ostvarila politička korist. Imate li konkretne primjere koje biste sad naveli?
– Ne, to je masovna pojava. Znači sva velika ta naselja u kojima se nelegalno gradilo, na primjer, u Podgorici Malo brdo, Park šuma, Kakaricka gora, sve njih su obilazili iz DPS- a tada i obećavali da, ukoliko glasaju za DPS, da im se neće rušiti kuće, da će se u međuvremenu, kako koji izbori su bili u pitanju, nekad su obećavali struju, vodu, priključenje, mislimo da bi bilo potpuno jasno građanima kako ozbiljno mislimo da se obračuvamo sa nelegalnom gradnjom u budućnosti od jula 2025.Tako da smo uveli da je onaj koji priključi struju ili vodu, pričamo o konkretnom tehničaru, ne više o instituciji, ko priključi vodu ili struju, biće krivično gonjen i biće u zatvoru zbog toga. Tako da, to su sve razlozi zbog kojih, uz, naravno, rad naših inspekcija, očekujem da ta takozvana divlja gradnja potpuno stane – istakao je za kraj Radunović.
KOMENTARI (0)