Srijeda, 18.09.2019 | 21:44
IZVOR: noizz.rs

VIDEO: Govor harvardskog psihologa o sreći koji je pogledalo 18 miliona ljudi

Danijel Gilbert je čovjek koji je pokušao da odogovori na vrlo zbunjujuća pitanja. 




Foto:Harvard Magazine

Zbog čega zaljubljeni brže oproste partneru nevjerstvo nego ostavljanje prljavih sudova u sudoperi? Zašto bi ljudi sa normalnim vidom platili više da ne oslijepe nego što bi slijepi platili da ponovo progledaju? Zbog čega prijatelji koji večeraju u restoranu insistiraju na tome da naruče različita jela, umjesto da zatraže ono što stvarno žele? Zašto ne možemo da se sjetimo jedne pjesme kada slušamo neku drugu, zbog čega red u samoposluzi počne da se pomjera sporije čim stanemo u njega?

Harvardski psiholog Danijel Gilbert u svojoj knjizi "Spoticanje o sreću" opisuje nedostatke maštovitosti i iluzije, koji nastaju kada se predviđa budućnost, odnosno opisuje sve ono što je prouzrokovalo da pogrešno zamišljamo sutrašnjicu i netačno procjenjujemo svoja buduća zadovoljstva. Zato ne čudi što je njegov "Iznenađujuća nauka o sreći" Ted govor pogledalo skoro 18 miliona ljudi.

Prenosimo neke njegove djelove.

"Evo dvije različite budućnosti koje vas pozivam da zamislite, možete pokušati da ih simulirate i kažete mi koju mislite da biste možda radije izabrali. Jedna od njih je dobitak na lotou. To je oko 314 miliona dolara. A druga je, postati paraplegičar. Dakle, razmislite o tome na trenutak. Vjerovatno mislite da uopšte ni ne morate da razmišljate. 

Ono što je zanimljivo je da postoje podaci o ove dvije grupe ljudi, podaci o tome koliko su srećni. I ovo je upravo ono što ste i očekivali, zar ne? Ali ovo nisu stvarni podaci. Ja sam ih izmislio! 

Ovo su podaci. Pali ste na blic pitanju, a nije prošlo ni pet minuta predavanja. Jer činjenica je da godinu dana nakon gubitka funkcije nogu, i godinu dana nakon dobitka na lotou, srećni dobitnici i paraplegičari su zapravo podjednako zadovoljni svojim životima...

Nemojte biti previše razočarani jer ste pali na prvom blic pitanju, jer svi padaju na svim blic pitanjima sve vrijeme. Istraživanje na kom je radila moja laboratorija, na kom su radili ekonomisti i psiholozi širom zemlje, otkrilo nam je nešto zaista zapanjujuće...

Iz studija sprovedenih na terenu i u laboratoriji, zaključujemo da pobijediti ili izgubiti na izborima, steći ili izgubiti ljubavnog partnera, dobiti unapređenje ili ne, proći ispit na fakultetu ili ne, i tako dalje, imaju daleko manji uticaj, intenzitet i trajanje nego što ljudi očekuju. Zapravo, nedavna studija - ovo me fascinira - nedavna studija koja pokazuje kako velike životne traume utiču na ljude navodi da ukoliko se dogodilo pre višeij od tri mjeseca, sa svega nekoliko izuzetaka, nema apsolutno nikakvog uticaja na vašu sreću...

Zašto? Zato što se sreća može sintetisati...

Ljudska bića posjeduju nešto što bi se moglo okarakterisati kao psihološki imuni sistem. Sistem kognitivnih procesa, uglavnom nesvesnih, jkoji im pomažu da promijene svoj pogled na svijet, kako bi se mogli osjećati bolje po pitanju svjetova u kojima se nalaze. 

Mi sintetišemo sreću, ali mislimo da je sreća nešto što se pronalazi.

Dopustite mi da za početak pokažem eksperimentalnu paradigmu koja se koristi da bi se demonstrirala sinteza sreće među običnim ljudima. I ovo nije moj izum. Ovo je 50 godina stara paradigma poznata kao paradigma slobodnog izbora. Veoma je jednostavna. Izložite, recimo, šest predmeta, i zamolite ispitanika da ih poređa prema stepenu sviđanja. Pošto ih eksperiment o kom ću govoriti koristi, ovo su Moneove reprodukcije. Dakle, svako može da ih poređa prema stepenu sviđanja. Sada vam nudimo izbor: "Slučajno imamo nekoliko reprodukcija viška u ormaru. Daćemo Vam jednu kao nagradu, da je ponesete kući. Nekim slučajem imamo broj tri i broj četiri", kažemo ispitaniku. Ovo je malo teži izbor, jer nijedna od njih vam se ne sviđa mnogo više od one druge, ali prirodno, ljudi uglavnom biraju broj tri jer im se sviđa malo više od broja četiri. 

Nakon određenog vremena, to može biti 15 minuta ili 15 dana,  isti stimulusi su prezentovani ispitaniku, i ispitanik je zamoljen da ih ponovo ocijeni. "Recite nam koliko Vam se sada sviđaju." Šta se događa? Posmatrajte kako se sreća sintetiše. Ovo je rezultat koji se ponavljao iznova i iznova. Upravo gledate kako se sreća sintetiše. Želite li da vidite opet? Sreća! "Ona koju sam dobio je toliko bolja nego što sam mislio! Ona druga je tako bezveze!"  To je sinteza sreće. 

I šta je pravi odgovor na to? "Da, baš!" Evo sada eksperimenta koji smo mi sproveli, i nadam se da će vas ubijediti da "Da, baš!" nije bio pravi odgovor. 

Sproveli smo ovaj eksperiment na grupi pacijenata koji pate od anterogradne amnezije. To su hospitalizovani pacijenti. Većina njih ima Korsakovljev sindrom, jednu vrstu psihoze koja -- pili su previše, ne mogu da stvaraju nova sjećanja. Ok? Sjećaju se svog djetinjstva, ali ako uđete i predstavite se i potom napustite prostoriju, kada se vratite oni neće znati ko ste vi. 

Ponijeli smo Moneove reprodukcije u bolnicu. Zamolili smo ove pacijente da ih poređaju od one koja im se sviđa najviše do one koja im se sviđa najmanje. Tada smo im ponudili izbor između broja tri i broja četiri. Poput svih ostalih, rekli su, "O, hvala doktore! Super! Dobro će mi doći nova reprodukcija. Uzeću broj tri." Objasnili smo im da ćemo im poslati broj tri poštom. Pokupili smo svoj materijal i izašli iz prostorije, i sačekali da prođe pola sata. Vrativši se u prostoriju, rekli smo, "Zdravo, evo nas opet." Pacijenti, bog ih blagoslovio, su rekli: "Ah, doktore, izvinite, imam problema sa pamćenjem, zato sam ovde. Ako smo se već upoznali, ne sjećam se." "Stvarno, Džim, ne sjećaš se? Sad sam bio ovde sa Moneovim reprodukcijama?" "Izvinite, doktore, nemam ni najblažu predstavu." "Nema problema, Džim. Sve što hoću je da mi poređaš ove reprodukcije od one koja ti se sviđa najviše do one koja ti se sviđa najmanje." 

I šta oni urade? Pa, prvo da provjerimo da li oni stvarno pate od amnezije. Zatražimo od ovih pacijenata da nam kažu koju reprodukciju oni posjeduju, koju su izabrali prošlog puta, koja je njihova. Ono što zapažamo je da osobe sa amnezijom samo nagađaju. Ovo su normalni ispitanici, i kada bih i vas pitao, svako bi znao koju je reprodukciju odabrao. Ali kada pokušate to sa osobama koje pate od amnezije, one nemaju predstavu. Ne mogu da odaberu svoj primjerak od ponuđenih. 

Evo šta normalni ispitanici čine: oni sintetišu sreću. Zar ne? Ovo je promjena u dopadanju, razlika između prvog i drugog ocjenjivanja. Normalni ispitanici pokazuju -- to je magija koju sam vam pokazao, sada vam je prikazujem u grafičkom obliku -- "Ona koju imam je bolja nego što sam mislio. Ona koju nemam, koju nisam izabrao, nije tako dobra kao što mi se činilo." Ljudi sa amnezijom učinili su isto. Razmislite o ovom rezultatu.

Ovim ljudima se više sviđa njihova reprodukcija, iako ni ne znaju da je posjeduju. "Da, baš" nije pravi odgovor! Ono što su ovi ljudi učinili kada su sintetisali sreću je to da su zaista, istinski izmijenili svoje afektivne, hedonističke, estetske reakcije na ovu reprodukciju. Ne govore to samo zato što je posjeduju, jer oni to ni ne znaju. 

Kada vam psiholozi prikažu grafikone, vi znate da se tu radi o prosječnim vrijednostima za veliku grupu ljudi. A ipak, svako od nas posjeduje taj psihološki imuni sistem, tu sposobnost da sintetiše sreću, ali neki od nas to čine bolje od drugih. A postoje i situacije koje svakome dozvoljavaju da ovo čini, više nego neke druge situacije. Ispostavlja se da je sloboda -- sposobnost da donosite odluke i menjate mišljenje -- prijatelj prirodne sreće, jer vam dozvoljava da birate među svim tim divnim budućnostima i nađete onu koja vam najviše odgovara. Ali sloboda izbora - da odlučujete i mijenjate mišljenje- je neprijatelj sintetičke sreće. 

Psihološki imuni sistem najbolje funkcioniše kada potpuno zaglavimo, kad smo u klopci. Koja je razlika između zabavljanja i braka? Mislim, odete na sastanak sa likom, on čačka nos; nećete se više viđati sa njim. Udati ste za lika koji čačka nos? Ali, ima zlatno srce, ne diraj kolač. Zar ne? Pronađete način da budete zadovoljni onim što imate...

Treba imati prioritete koji nas vode u jednu budućnost, radije nego u neku drugu. Ali kada nas ti prioriteti previše brzo i snažno vode jer smo precijenili razliku između ove dvije budućnosti, mi smo u opasnosti. Kada su nam ambicije sputane, to nam omogućava da radimo sa zadovoljstvom. Kada su nam ambicije nesputane, to nas vuče da lažemo, varamo, krademo, povređujemo druge, žrtvujemo stvari od pravog značaja. Kada su nam strahovi sputani, obazrivi smo, pažljivi. Kada su nam strahovi nesputani i pretjerani, neobazrivi smo i bivamo kukavice. 

Lekcija koju želim da naučite iz ovoga je da su naše žudnje i brige donekle pretjerane, jer posjedujemo sposobnost da proizvedemo tu ugodnost za kojom jurimo kada biramo iskustva. "

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Lažirala BOLESTI: Majka slala ZDRAVOG sina na 13 OPERACIJA, sada ide u ZATVOR

Nedjelja, 13.10.2019 | 21:38

Kaylene Bowen-Wright osuđena je ovog petka na šest godina zatvora Dallasu jer je lažirala bolesti kod sina zbog čega je on bio izvrgnut nepotrebnim medicinskim tretmanima, javlja NBC News.

Njihova LJUBAV "osuđena" je na USPJEH: ŠEST horoskopskih kombinacija čije VEZE traju dugo

Nedjelja, 13.10.2019 | 21:09

Stranica Elite daily objavila je članak sa šest horoskopskih kombinacija čije veze mogu trajati na duže staze, objašnjavajući da tajne dugih veza možda leže u zvijezdama. Prema tvrdnjama astrologa, ovo su horoskopske kombinacije čije veze traju dugo.

PRVI U EVROPI: Zagreb dobio semafor za pješake koji gledaju u telefon

Nedjelja, 13.10.2019 | 20:40

Hrvatsko udruženje menadžera sigurnosti HUMS je, u okviru kampanje Dan bez mobilnih telefona u saobraćaju 2019, pokrenulo pilot projekat u okviru kog su u Zagrebu postavili novi tip semafora sa horizontalnom signalizacijom, koji upozorava pješake na upaljeno crveno svijetlo dok hodaju zadubljeni u ekrane svojih telefona.

Tek je završila osnovnu školu, a već je ŠAMPIONKA: Sa samo 15 godina uspjela je da SRUŠI REKORD sestara Vilijams!

Nedjelja, 13.10.2019 | 20:15

Osim 250 poena, koji će je izdići sa trenutno 110. mjesta na svjetskoj rang listi na 71. poziciju.

Naučnici ZABRINUTI: Nevidljiva PLANETA na obodu Sunčevog sistema je možda CRNA RUPA

Nedjelja, 13.10.2019 | 20:06

Naučnici su zabrinuti zbog ovog otkrića, jer spoljna ivica Sunčevog sistema pokazuje “čudne” anomalije.

Smanjenje broja rođenih...Ovo je 20 zemalja koje izumiru, na listi dvije države iz REGIONA

Nedjelja, 13.10.2019 | 19:42

I dok se u narednim decenijama očekuje daljnji rast sveukupnog stanovništva na Zemlji, brojne zemlje suočavaju se sa suprotnim demografskim trendovima, odnosno smanjenim brojem rođenih i nepovoljnim imigracijskim tokovima, što dovodi do starenja i smanjenog broja stanovnika, piše Business Insider.

TRAGEDIJA u porodici Ognjena Kuzmića: Košarkašu PREMINUO otac

Nedjelja, 13.10.2019 | 19:12

Nedugo poslije saobraćajne nezgode u kojoj je Ognjen jedva ostao živ...

Ništa nije nemoguće: Pao SVJETSKI REKORD i u ženskom MARATONU

Nedjelja, 13.10.2019 | 19:01

Nakon što je juče Eliud Kipčoge zadivio svijet rekordom u muškom maratonu, danas je njegova zemljakinja Brigid Kosgei napravila sličan poduhvat u ženskoj konkurenciji.

Treći NAJBOGATIJI čovjek na SVIJETU: U jednom danu zaradio 5,1 milijardi dolara

Nedjelja, 13.10.2019 | 18:51

Bernard Arnault, predsjednik i izvršni direktor LVMH, kuće iza 75 luksuznih brendova uključujući Dior, Louis Vuitton i Hennessy, u jednom je danu zaradio 5,1 milijardu dolara.

Borba oko PRVOG MJESTA na ATP listi: Poznato je kada se Nadal vraća na teren, kao i šta to znači za Noleta

Nedjelja, 13.10.2019 | 18:24

Veliki su izgledi da Španac po peti put završi godinu kao najbolji na svijetu.