Prekomjerno vrijeme ispred ekrana dovelo je do ponašanja zavisnosti, jače emocionalne vezanosti za društvene mreže i dublje mentalne patnje kod mnogih ljudi.

Foto: Ilustracija/ Unsplash.com

Korišćenje društvenih mreža eksplodiralo je zbog zatvaranja i ograničenja kontakata usjled mera koje su za cilj imale suzbijanje širenja kovida-19. Milioni su se okrenuli raznim platformama da pobjegnu od osjećaja izolacije, anksioznosti i beznađa.

Međutim, prekomjerno vrijeme ispred ekrana dovelo je do ponašanja zavisnosti, jače emocionalne vezanosti za društvene mreže i dublje mentalne patnje kod mnogih ljudi.

Istraživači sa Ruhr Univerziteta u Bohumu (Njemačka) istraživali su efekte smanjenja upotrebe društvenih mreža i povećanja fizičke aktivnosti, ili oboje, na emocionalno blagostanje, piše "Medical News Today".

Julia Brailosvskaia, docent na Univerzitetskom centru za istraživanje i lečenje mentalnog zdravlja, vodila je dvonedeljni eksperiment.

Brailosvskaia i njen tim su primijetili da su intervencije koje su predložili možda pomogle da se poveća osećaj zadovoljstva. Tokom šestomjesečnog praćenja, ispitanici su nastavili da prijavljuju da provode manje vremena na društvenim mrežama, održavaju fizičku aktivnost, osjećaju se srećnije i puše manje cigarete.

Kako vježbanje koristi mozgu?

Kao psihijatar, dr Zablou je naglasio da je suštinski dio svakog preporučenog programa liječenja - vježbanje.

"Psihoterapija i ljekovi neće dobro funkcionisati ako osoba ne vježba" - nadovezao se. Dr Zablou je dodao da vježbanje povećava proizvodnju neurotransmitera, prirodnih antidepresiva i molekula protiv anksioznosti mozga.

Shodno tome, više vježbanja može da izgradi mentalno zdravlje, dok manje aktivnosti zbog prekomjerne upotrebe društvenih mreža može umanjiti zdravu hemiju mozga.

Šta je zaključak?

Dr Brailosvskaia i njene kolege su zaključile da bi "svjesno i kontrolisano smanjenje vremena provedenog onlajn, kao i povećanje vremena potrošenog na fizičku aktivnost, moglo uzročno smanjiti negativne posledice na mentalno zdravlje".

Dr Meril je bio impresioniran upečatljivim nalazima studije sa kombinacijom smanjenja društvenih mreža sa povećanjem fizičke aktivnosti. On se složio sa idejom da je za ograničenja društvenih mreža potrebna dopunska aktivnost koja donosi radost ili osjećaj postignuća.

Prema autorima studije, "eksperimentalni longitudinalni dizajn" njihovog sadašnjeg istraživanja omogućio im je da uspostave uzročnost.

Dr Meril smatra da bi, iako bi bilo interesantno ponoviti ovu istragu u Sjedinjenim Državama sa raznolikijom grupom, rezultati vjerovatno bili slični. Studija nije uzela u obzir koji oblik društvenih mreža su ispitanici koristili niti precizirala koju vrstu fizičke aktivnosti su učesnici angažovali. Istraživači se nadaju da će se budući rad više fokusirati na ove faktore.

Ostati zdrav u doba digitalizacije - istraživanje dr Brailosvske sugeriše da bi skromne promjene mogle pomoći u zaštiti i poboljšanju mentalnog zdravlja na zgodan i pristupačan način. Profesorica i njen tim prepoznaju kako društvene mreže mogu uzrokovati izolaciju i pomoći u širenju informacija.

"S vremena na vrijeme, važno je svjesno ograničiti nečiju onlajn dostupnost i vratiti se ljudskim korenima - fizički aktivnom načinu života da bismo ostali srećni i zdravi u doba digitalizacije" - napisali su istraživači.