Svi znamo da su dobar san, redovna fizička aktivnost  i mentalni izazovi ključni za zdravlje mozga.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

No, jeste li znali da se čak 35% slučajeva demencije može povezati s faktorima rizika na koje možemo uticati, poput hipertenzije, pretilosti i pušenja? Iako prevencija nije u potpunosti u našim rukama, usvajanje zdravih jutarnjih navika može značajno smanjiti rizik. Ipak, jedna vrlo česta jutarnja navika, koju prakticira oko 15% ljudi, može imati suprotan učinak, upozoravaju stručnjaci, piše Parade.

Jutarnja navika koja šteti pamćenju

Ako ste među onima koji redovno preskaču doručak, mogli biste nesvjesno štetiti svom kratkoročnom i dugoročnom zdravlju mozga. "Najbolji savjet je 'nikada ne preskačite doručak'. Mozak treba puno glukoze ujutro nakon spavanja i sanjanja toliko sati", objašnjava dr. Gari Venk , profesor psihologije i neuroznanosti na  Univerzitetu Ohio State.

S njim se slaže i neurologinja dr. Pamela Jusef, koja ističe važnost doručka za očuvanje pamćenja. "Višestruke studije proučavale su učinke preskakanja doručka na kogniciju te kratkoročno i dugoročno pamćenje. Iako nije jasno utvrđena uzročnost, teorije sugerišu da mozak treba gorivo kako bi mogao funkcionirati, a preskakanje doručka moglo bi uticati na potrošnju energije u mozgu, što dovodi do negativnih učinaka na kratkoročno pamćenje", kaže ona. U prilog tome govori i  naučna studija koja je pokazala da su učesnici koji su doručkovali postigli bolje rezultate na kognitivnim testovima.
 
Što se tiče dugoročnih posljedica, istraživanja pokazuju da je preskakanje doručka povezano s opštim nezdravijim životnim stilom te, prema riječima dr. Jusef, s većim rizikom od demencije. Iako su potrebna dodatna istraživanja, vjeruje se da je razlog jednostavan: mozak, kao i ostatak tijela, treba hranjive materije da bi ispravno funkcionirao.

Šta jesti za doručak za bolje pamćenje

Oba stručnjaka naglašavaju da je jednako važno i što jedete za doručak. Dr. Jusef preporučuje mediteransku ili DASH dijetu, koje se temelje na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, biljnim proteinima, ribi i zdravim mastima poput maslinovog ulja, uz minimalan unos crvenog mesa i ultra-prerađene hrane.  Naučno je dokazano da obje dijete, kao i MIND dijeta (kombinacija prethodne dvije), smanjuju rizik od demencije ako se dugoročno primjenjuju.

Dr. Venk pojašnjava razliku između namirnica koje kratkoročno poboljšavaju performanse i onih koje dugoročno podržavaju pamćenje. "Različite namirnice različito utiču na nas. Postoje brzo djelujuće namirnice, poput stimulansa kao što su kofein, šećer ili čokolada, koje mogu poboljšati performanse, ali nas ne čine pametnijima. Postoji važna razlika između poboljšanja performansi i činjenja nas pametnijima", ističe on.
 
Vitamini i esencijalne hranjive tvari djeluju sporije, tijekom mjeseci i godina. "Može proći dugo vremena da zdrava ili nezdrava prehrana utječe na cjelokupno mentalno zdravlje", dodaje dr. Venk.

Imajući to na umu, svakodnevni doručak bogat hranjivim  materijama može značajno doprinijeti očuvanju vaše kognitivne funkcije. Započinjanje dana navikom za koju je znanstveno dokazano da smanjuje rizik od demencije svakako je pametan potez.