Pitate se da li možda patite od hroničnog stresa?

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Fizioterapeut i stručnjak za nervni sistem Antonio Valenzuela objašnjava koje signale većina ljudi previđa, a koji jasno ukazuju na nekontrolisan stres.

Ako se prepoznajete u ovim simptomima, moguće je da imate visoke nivoe stresa.

Neprimjetni signali stresa

Sigurno vam se nekada dogodilo – mislili ste da ste potpuno mirni, a onda se nešto desi: mišićna kontrakcija vas zaboli, neko napravi iznenadan zvuk i vi poskočite, ne čujete šta vam govore ili vas neko upozori da nesvjesno stiskate šake.

"Vidim ljude s ramenima skoro do ušiju, i kad im kažem 'opustite ih', kažu mi da nisu ni primijetili", priča Valenzuela, autor knjige Stimuliši svoj vagusni nerv.

Ljudsko tijelo je savršeno podešeno – barem za život u prirodnim okolnostima, bez hroničnog stresa koji danas pogađa veliki dio društva. Problem je što često ne shvatamo koliko smo zapravo pod stresom, a prepoznavanje tog stanja prvi je korak da ga ublažimo i izbjegnemo njegove štetne posljedice.

Somatski markeri – tragovi stresa u tijelu

Da bismo prepoznali šta nas zapravo opterećuje, Valenzuela preporučuje obraćanje pažnje na tzv. somatske markere – tjelesne tragove koje stres ostavlja, pojam koji je popularizirao neuronaučnik Antonio Damasio. To su signali koji nam poručuju da se u tijelu nešto dešava.

Iako ovi markeri nisu "100% specifični", često su povezani s aktivacijom simpatičkog nervnog sistema – odgovornog za reakciju "bori se ili bježi".

Najčešći fizički simptomi hroničnog stresa
1. Tenzija mišića

Najčešći simptom. Neki ljudi imaju periode u kojima ih muče grčevi – poput onih u listovima. To se povezuje s promjenom električne dinamike mišića. Često su i nesvjesno stisnute šake ili podignuta ramena, što može dovesti do bolova u vratu i problema s kičmom.

2. Često mokrenje

Ako se noću budite da biste išli u toalet i to se ponavlja, moguće je da je vaš parasimpatički sistem preaktivan zbog stresa.

3. Žudnja za slatkim ili slanim (craving)

Intenzivna i nekontrolisana potreba za određenom hranom, naročito slatkom ili slanom, može biti znak disbalansa autonomnog nervnog sistema. Anksioznost, dosada i tuga često potiču ovakvu želju kao vid "samoregulacije".

4. Preosjetljivost na zvuk i problemi s koncentracijom

Stres može pojačati osjetljivost na glasne ili iznenadne zvukove, ali i smanjiti fokus na tiše, uobičajene zvukove. U stanju hroničnog stresa mozak obrađuje samo ono što percipira kao potencijalnu prijetnju.

5. Simptomi hroničnog stresa: Napetost lica

Mrštenje, stisnuta vilica, "ljut" izraz lica – sve su to reakcije tijela koje nas pripremaju na borbu. Dugoročno, to može dovesti do bruksizma (škrgutanja zubima), što je znak potpune disregulacije nervnog sistema.

6. Poremećaji sna

Hronični stres remeti san. Česti su noćni prekidi spavanja, posebno između 4 i 5 ujutro, kada tijelo počinje proizvoditi hormone za buđenje. Mnogi pod stresom teško i zaspu, iako se osjećaju iscrpljeno.