Srijeda, 01.07.2026 | 09:39
IZVOR: RTS

Najviša temperatura koju ljudsko tijelo može da podnese

Sa klimatskim promjenama koje uzrokuju porast temperatura širom svijeta, ekstremne vrućine postaju sve češće - a samim tim i veća prijetnja po zdravlje.




Foto: Ilustracija/Pixabay

Ljudsko tijelo je otporno, ali ima svoje granice. Dakle, koja je najviša temperatura koju čovjek može da podnese?

Odgovor je prilično jasan – temperatura vlažnog termometra od 35 stepeni Celzijusa, prema studiji iz 2020. godine objavljenoj u časopisu Science Advances, prenosi RTS.

Temperatura vlažnog termometra nije isto što i temperatura vazduha koju vidite u vremenskoj prognozi, već se mjeri termometrom obavijenim vlažnom tkaninom, pri čemu se u obzir uzimaju i toplota i vlažnost vazduha. Vlažnost je ključna, jer što je više vode u vazduhu, to je znoju teže da ispari, a tijelu da se ohladi.

Ako je vlažnost niska, a temperatura visoka – ili obrnuto – temperatura vlažnog termometra neće dostići kritične vrijednosti, kaže Kolin Rejmond, istraživač na Nasinoj laboratoriji za mlazni pogon. Ali kada su i vlažnost i temperatura visoke, ovaj pokazatelj može dosegnuti opasne nivoe.

Na primjer, kada je temperatura vazduha 46,1 stepen Celzijusa, a relativna vlažnost 30 procenata, temperatura vlažnog termometra je samo oko 30,5 stepeni. Ali ako je temperatura 38,9 stepeni, a vlažnost 77 procenata, temperatura vlažnog termometra dostiže 35 stepeni Celzijusa – što je „opasna zona“ za ljude.

Razlog zašto ljudi ne mogu da prežive kombinaciju velike vrućine i vlažnosti jeste to što više ne mogu da regulišu unutrašnju temperaturu.

„Ako temperatura vlažnog termometra pređe temperaturu ljudskog tijela – oko 37 stepeni – čovjek i dalje može da se znoji, ali tijelo više ne može da se ohladi na nivo koji je fiziološki neophodan“, kaže Rejmond.

U tom trenutku tijelo postaje hipertermično, sa toplotnim udarom na unutrašnjoj temperaturi iznad 40 stepeni. To može dovesti do ubrzanog pulsa, konfuzije, delirijuma, svraba kože, nesvjestice i kome.

Ipak, temperatura vlažnog termometra od 35 stepeni Celzijusa ne izaziva smrt odmah – potrebno je oko tri sata da takva vrućina bude kobna, kaže Rejmond. Nema načina da se tačno utvrdi vrijeme, jer nije etički izlagati ljude tim uslovima u eksperimentima. Rejmond procjenjuje da je realna granica između 34 i 36,5 stepeni Celzijusa.

Ko je u riziku od nepodnošljivih temperatura?

Klima-uređaji mogu spasiti život, ali ne mogu svi da ih priušte, a čak i tamo gdje su česti, elektro-mreža može biti nepouzdana, ističe Rejmond.

Nekoliko mjesta je u istoriji dostiglo temperaturu vlažnog termometra od 35 stepeni, ali samo nakratko. Od kasnih 1980-ih žarišta su dolina rijeke Ind u Pakistanu i sjevernoj Indiji, kao i južna obala Persijskog zaliva. Grad Džejkobabad u Pakistanu, poznat kao najtopliji grad na svijetu, zabilježio je preko 35 stepeni Celzijusa bar četiri puta. Vrijednosti preko 32 stepena izmjerene su u La Pasu (Meksiko), Port Hedlandu (Australija) i Abu Dabiju (UAE).

„Postoje mjesta koja već sada povremeno doživljavaju ove uslove po sat ili dva. A sa globalnim zagrijavanjem, to će biti sve češće“, kaže Rejmond. U narednih 30 do 50 godina u najvećem riziku su sjeverozapad Meksika, sjeverna Indija, jugoistočna Azija i zapadna Afrika.

„Nažalost, sa klimatskim promjenama koje su već izvjesne, nastavićemo da se zagrijavamo, čak i kada bismo odmah prestali sa emisijama gasova sa efektom staklene bašte“, dodaje on.

„Množilac bolesti“

Neki naučnici upozoravaju da je prag od 35 stepeni Celzijusa temperature vlažnog termometra potcjenjivanje opasnosti. Poup Mosli sa Državnog univerziteta Arizone ističe da ta brojka predstavlja maksimum koji mlada i zdrava osoba može da izdrži u idealnim uslovima. U stvarnosti – starost, kondicija, ljekovi i hronične bolesti snižavaju toleranciju.

Vježbanje i sunce, na primjer, mogu izazvati pregrijavanje i pri nižim temperaturama. Starije osobe, ljudi sa hormonalnim poremećajima, gojaznošću ili oni koji uzimaju antipsihotike u većem su riziku.

Mosli upozorava da u talasima vrućine mnoge smrti nisu zvanično evidentirane kao „toplotne“, jer se javljaju usljed pogoršanja postojećih bolesti. Toplota pogoršava hipertenziju, kardiovaskularne probleme, bolesti bubrega i mentalna oboljenja. Može uticati i na dijabetes, astmu i demenciju.

Zato Mosli toplotu naziva „množiocem bolesti“ – faktorom koji čini da mnogi drugi zdravstveni problemi postanu opasniji. Pravi uticaj toplote je mnogo širi, pa mnogi ljudi mogu stradati i pri znatno nižim temperaturama od zvaničnog praga od 35 stepeni temperature vlažnog termometra.

„Postoji mnogo ljudi koji bi pretrpjeli katastrofalne posljedice i prije toga“, zaključuje on.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Jesmo li zaista gladniji zimi: Hladnoća nije jedini razlog

Nedjelja, 15.11.2026 | 15:21

Mnogi primijete da im se zimi više jede, a za to se najčešće krivi hladnoća. Istraživanja pokazuju da zimi zaista unosimo nešto više kalorija, ali razlozi su složeniji od same niske temperature.

Da li BOROVNICE mogu da nam poboljšaju raspoloženje?

Ponedjeljak, 09.11.2026 | 12:07

Nova pilot studija istraživača sa Harvarda pokazuje da svakodnevni unos borovnica može pozitivno uticati na crevni mikrobiom i smanjiti simptome depresije kod starijih osoba, otvarajući put prirodnim metodama liječenja.

Vikendom spavate DUŽE? Evo kako to može da utiče na vaše ZDRAVLJE

Subota, 07.11.2026 | 16:26

Navike spavanja, naročito one tokom vikenda, mogle bi da budu rani pokazatelj problema sa srcem, ali i da povećaju rizik od moždanog udara.

Kikiriki ili kokice: Koja grickalica je bolja za nivo šećera u krvi?

Ponedjeljak, 02.11.2026 | 10:04

Obje grickalice mogu biti deo ishrane koja pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, ali razlike u sadržaju ugljenih hidrata, proteina i vlakana mogu biti značajne.

Naučnici razvili personalizovanu vakcinu protiv raka: Smanjuje rizik od povratka melanoma za 42 odsto

Ponedjeljak, 26.10.2026 | 11:18

Prošlo je 20 godina otkako su australijski istraživači razvili prvu vakcinu na svijetu posebno osmišljenu za prevenciju raka. Zahvaljujući vakcini protiv humanog papiloma virusa (HPV), Australija je na putu da postane jedna od prvih zemalja u svijetu koje će eliminisati rak grlića materice, piše Science Alert.

Tužilaštvo pokrenulo istragu zbog krađe 78.329 eura: Za osumnjičenog se traži pritvor

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:31

Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv U.Đ. zbog osnovane sumnje da je, kao saizvršilac, izvršio krivično djelo razbojništvo.

Rašković: Ako su radovi na Veljem brdu zamutili vodu u Nikšiću i Bijelom Polju, Perić bi trebalo da podnese prijave protiv odgovornih

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:17

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada, Petar Rašković,  osvrnuo se na aktuelnu situaciju sa zamućenjem vode u Podgorici, komentarišući i tvrdnje o mogućoj povezanosti radova na Veljem brdu sa problemima u vodosnabdijevanju drugih crnogorskih opština.

Evo koje odluke je Vlada donijela na telefonskoj sjednici

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:10

Iz Vlade je danas saopšteno da su 12. novembra 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučili o:

Koprivica: Integritet budućih članova Vlade mora se provjeravati prije stupanja na funkciju

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:01

Izglasavanje predloga za promjenu Ustava u drugom krugu predstavlja veliki korak ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 23, ali i izgradnji sistema u kojem će se odgovornost i prevencija sukoba interesa i korupcije garantovati čvrstim pravilima, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Vukić čestitao Spajiću: Nagrada u Beču značajna međunarodna potvrda Crnoj Gori

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:55

Generalni sekretar Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić čestitao je predsjedniku Vlade Milojku Spajiću povodom dodjele prestižne nagrade „Zemlja-partner godine 2026“, koja mu je uručena na Bečkom ekonomskom forumu.

Skupštini podnijeta peticija kojom se traži da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:37

Skupštini Crne Gore danas je podnijeta peticija kojom se traži da srpski jezik, kojim se prema rezultatima popisa izjasnilo da govori 43,18 odsto stanovništva, bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, koji je drugi po zastupljenosti. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na izjednačavanje statusa dva jezika kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

Mandić čestitao Stevandiću reizbor za predsjednika Narodne skupštine RS

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:27

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Nenadu Stevandiću reizbor na funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

Nezgoda u u Tuzima: Oborena pješakinja, transportovana u Urgentni

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:16

U saobraćajnoj nezgodi u Tuzima povrijeđena je jedna osoba.

SDT podnio optužni predlog protiv Saše Čađenovića, tereti se za zloupotrebu službenog položaja

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:09

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, jer, kako se navodi, u periodu od pet godina nije preduzimao procesne radnje u jednom krivičnom predmetu, što je dovelo do zastarjelosti krivičnog gonjenja šest osoba.

Univerzitet Crne Gore prvi put od 2016. u gornjoj polovini SCImago liste

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 13:51

Univerzitet Crne Gore zauzeo je 2665. mjesto među 5491 univerzitetom na rang-listi SCImago Institutions Rankings za 2026. godinu. Time se, kako su kazal sa Univerziteta, prvi put nakon 2016, ponovo našao u gornjoj polovini svjetske rang-liste, sa 2822 univerziteta iza sebe, odnosno 51,4 odsto ukupnog broja. Ujedno, riječ je o najboljem relativnom plasmanu UCG-a u periodu od 2017. do 2026. godine.