Sa klimatskim promjenama koje uzrokuju porast temperatura širom svijeta, ekstremne vrućine postaju sve češće - a samim tim i veća prijetnja po zdravlje.

 

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Ljudsko tijelo je otporno, ali ima svoje granice. Dakle, koja je najviša temperatura koju čovjek može da podnese?

Odgovor je prilično jasan – temperatura vlažnog termometra od 35 stepeni Celzijusa, prema studiji iz 2020. godine objavljenoj u časopisu Science Advances, prenosi RTS.

Temperatura vlažnog termometra nije isto što i temperatura vazduha koju vidite u vremenskoj prognozi, već se mjeri termometrom obavijenim vlažnom tkaninom, pri čemu se u obzir uzimaju i toplota i vlažnost vazduha. Vlažnost je ključna, jer što je više vode u vazduhu, to je znoju teže da ispari, a tijelu da se ohladi.

Ako je vlažnost niska, a temperatura visoka – ili obrnuto – temperatura vlažnog termometra neće dostići kritične vrijednosti, kaže Kolin Rejmond, istraživač na Nasinoj laboratoriji za mlazni pogon. Ali kada su i vlažnost i temperatura visoke, ovaj pokazatelj može dosegnuti opasne nivoe.

Na primjer, kada je temperatura vazduha 46,1 stepen Celzijusa, a relativna vlažnost 30 procenata, temperatura vlažnog termometra je samo oko 30,5 stepeni. Ali ako je temperatura 38,9 stepeni, a vlažnost 77 procenata, temperatura vlažnog termometra dostiže 35 stepeni Celzijusa – što je „opasna zona“ za ljude.

Razlog zašto ljudi ne mogu da prežive kombinaciju velike vrućine i vlažnosti jeste to što više ne mogu da regulišu unutrašnju temperaturu.

„Ako temperatura vlažnog termometra pređe temperaturu ljudskog tijela – oko 37 stepeni – čovjek i dalje može da se znoji, ali tijelo više ne može da se ohladi na nivo koji je fiziološki neophodan“, kaže Rejmond.

U tom trenutku tijelo postaje hipertermično, sa toplotnim udarom na unutrašnjoj temperaturi iznad 40 stepeni. To može dovesti do ubrzanog pulsa, konfuzije, delirijuma, svraba kože, nesvjestice i kome.

Ipak, temperatura vlažnog termometra od 35 stepeni Celzijusa ne izaziva smrt odmah – potrebno je oko tri sata da takva vrućina bude kobna, kaže Rejmond. Nema načina da se tačno utvrdi vrijeme, jer nije etički izlagati ljude tim uslovima u eksperimentima. Rejmond procjenjuje da je realna granica između 34 i 36,5 stepeni Celzijusa.

Ko je u riziku od nepodnošljivih temperatura?

Klima-uređaji mogu spasiti život, ali ne mogu svi da ih priušte, a čak i tamo gdje su česti, elektro-mreža može biti nepouzdana, ističe Rejmond.

Nekoliko mjesta je u istoriji dostiglo temperaturu vlažnog termometra od 35 stepeni, ali samo nakratko. Od kasnih 1980-ih žarišta su dolina rijeke Ind u Pakistanu i sjevernoj Indiji, kao i južna obala Persijskog zaliva. Grad Džejkobabad u Pakistanu, poznat kao najtopliji grad na svijetu, zabilježio je preko 35 stepeni Celzijusa bar četiri puta. Vrijednosti preko 32 stepena izmjerene su u La Pasu (Meksiko), Port Hedlandu (Australija) i Abu Dabiju (UAE).

„Postoje mjesta koja već sada povremeno doživljavaju ove uslove po sat ili dva. A sa globalnim zagrijavanjem, to će biti sve češće“, kaže Rejmond. U narednih 30 do 50 godina u najvećem riziku su sjeverozapad Meksika, sjeverna Indija, jugoistočna Azija i zapadna Afrika.

„Nažalost, sa klimatskim promjenama koje su već izvjesne, nastavićemo da se zagrijavamo, čak i kada bismo odmah prestali sa emisijama gasova sa efektom staklene bašte“, dodaje on.

„Množilac bolesti“

Neki naučnici upozoravaju da je prag od 35 stepeni Celzijusa temperature vlažnog termometra potcjenjivanje opasnosti. Poup Mosli sa Državnog univerziteta Arizone ističe da ta brojka predstavlja maksimum koji mlada i zdrava osoba može da izdrži u idealnim uslovima. U stvarnosti – starost, kondicija, ljekovi i hronične bolesti snižavaju toleranciju.

Vježbanje i sunce, na primjer, mogu izazvati pregrijavanje i pri nižim temperaturama. Starije osobe, ljudi sa hormonalnim poremećajima, gojaznošću ili oni koji uzimaju antipsihotike u većem su riziku.

Mosli upozorava da u talasima vrućine mnoge smrti nisu zvanično evidentirane kao „toplotne“, jer se javljaju usljed pogoršanja postojećih bolesti. Toplota pogoršava hipertenziju, kardiovaskularne probleme, bolesti bubrega i mentalna oboljenja. Može uticati i na dijabetes, astmu i demenciju.

Zato Mosli toplotu naziva „množiocem bolesti“ – faktorom koji čini da mnogi drugi zdravstveni problemi postanu opasniji. Pravi uticaj toplote je mnogo širi, pa mnogi ljudi mogu stradati i pri znatno nižim temperaturama od zvaničnog praga od 35 stepeni temperature vlažnog termometra.

„Postoji mnogo ljudi koji bi pretrpjeli katastrofalne posljedice i prije toga“, zaključuje on.