Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje reagovao je povodom Rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. UPI-03-041/25-25/12 od 30.04.2026. godine, kojim se ponovo poništava prethodno data saglasnost na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije u Radulićima, nakon što je Upravni sud Crne Gore prethodno slično rješenje vratio na ponovni postupak po žalbi Islamske zajednice.

 

Hajdar-pašina džamija u Radulićima, Foto: Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje

“Nakon saopštenja Ministarstva kulture i medija Crne Gore od 29.04.2026. godine, objavljenog povodom izjava reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića o slučaju Hajdar-pašine džamije, nijesmo imali namjeru da reagujemo, posebno ne na dio u kojem se pitanje obnove Hajdar-pašine džamije pokušalo relativizovati navođenjem sredstava dodijeljenih Islamskoj zajednici za projekte zaštite kulturne baštine”, kazali su iz Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje.

Kako navode, smatrali su neprimjerenim da se pitanje obnove jedne porušene džamije iz XVII vijeka, srušene 1943. godine od strane četničkih jedinica Pavla Đurišića, svodi na finansijska poređenja, posebno imajući u vidu nesrazmjernost između ukupnih višemilionskih sredstava opredijeljenih za zaštitu kulturne baštine u spomenutom periodu i iznosa navedenog u saopštenju Ministarstva, od čega je gotovo polovina opredijeljena još u mandatu prethodne ministarke.

“Takođe, nijesmo željeli dodatno komentarisati ni očiglednu kontradiktornost saopštenja u kojem se, sa jedne strane, govori o potrebi očuvanja međuvjerskog povjerenja i izbjegavanju podjela, dok se sa druge strane kao „stručno pitanje“ navode pretpostavke pojedinih mještana o tome šta se eventualno nalazi ispod džamije stare gotovo četiri vijeka, kao da su savremenici ili neposredni svjedoci nečega što je navodno postojalo ispod nje prije više stotina godina”, dodaju u saopštenju.

Jer, kako navode, ako su stručni izvještaji, arheološka istraživanja, nalazi Polimskog muzeja, konzervatorski uslovi i prethodno izdate saglasnosti manje važni od usmenih insinuacija i pretpostavki, onda se opravdano postavlja pitanje — gdje se završava struka, a gdje počinje mitologija?

“Posebno je važno istaći da su na lokalitetu Hajdar-pašine džamije još 2008. godine sprovedena sondažna arheološka istraživanja, tokom kojih su identifikovani ostaci jednokupolne džamije osmanskog perioda, mihrab, minaret, turbe i drugi elementi islamske sakralne arhitekture”, kazali su u saopštenju.

Kako dodaju, Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje ovim putem apeluje i na časne ljude od struke u nadležnim institucijama i ministarstvima da ne dozvole da pod političkim pritiscima budu urušeni principi njihove profesije, stručni integritet, naučno dostojanstvo i ugled koji su godinama gradili. Kulturna baština Crne Gore ne smije se pretvoriti u prostor u kojem će se stručna istraživanja povlačiti pred seoskim nagađanjima i dnevnopolitičkim pritiscima. Jer trenutak u kojem pretpostavka postane jača od struke nije problem samo jedne džamije, već ozbiljan poraz institucija kulture i same ideje stručnosti.

“Kontinuirano otvaranje novih „dilema“ i ponovno donošenje akata kojima se onemogućava obnova Hajdar-pašine džamije ozbiljno narušava povjerenje u institucije nadležne za zaštitu kulturne baštine i ostavlja utisak da se sa nivoa struke i jasno utvrđenih činjenica polako prelazi u prostor kafanskih arheoloških teorija i dnevne politike”, naveli su u reagovanju.

Jer, kako zaključuju iz Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje, ako ni nakon svih sprovedenih istraživanja i stručnih nalaza nije moguće obnoviti džamiju čiji su identitet i istorija odavno poznati, onda se opravdano postavlja pitanje — šta je zapravo pravi problem?